Golinjevo

Golinjevo
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegbosanska županija
Općina/Grad	Livno
Koordinate	43°42′N 17°02′E / 43.70°N 17.03°E
	Stanovništvo
– naselje (2013.)	718
	Golinjevo Golinjevo na zemljovidu BiH

Golinjevo je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Zemljopis

Golinjevo je najjužnije selo općine Livno i granična točka banjalučke biskupije, prema susjednoj općini Tomislavgrad i Mostarsko – Duvanjskoj biskupiji.

Proteže se smjerom SZ-JI. Dugačko je od Puđina Briga do Cikojinih kuća (ispod kojih je ta administrativna granica), oko 2,5 km, a udaljeno od središta matične župe – crkve u Podhumu – oko 4 km. Od grada Livna Golinjevo je udaljeno oko 16 km. Prema Livnu graniči sa selom Miši, a prema Tomislavgradu sa selom Prisoje. Kuće su tipično zbijenog, a u novije vrijeme cestovnog i nešto razbacanog tipa. U selu se nalazi katoličko groblje s kapelicom, te četverogodišnja osnovna škola. Budući da u selu žive i muslimani, ovdje se nalazi i muslimansko groblje i džamija.

Golinjevo možemo podijeliti u 9 zaselaka. Ti zaselci se mogu odrediti karakterističnim grupiranjem kuća. Nazivaju se obično po najčešćem prezimenu u zaselku, a neka imaju i zasebna imena.

Povijest

Još u davno pretpovijesno doba Golinjevo je bilo dobro napučeno, na što upućuje postojanje refugija na gradinskom kompleksu "Orlovača" (iznad Velagića kuća) i "Popova Glavica" (iznad Mihaljevića kuća). Ove dvije gradine, nema sumnje, kasnije su služile Rimljanima. Nakon Ilira i Rimljana nastupilo je vrijeme rušilačkih provala Avara i Slavena koji zasigurno nisu mimoišli ni ovaj kraj.

I dok tako iz tog pretpovijesnog i antičkog doba imamo barem u zemlji mnogo ostataka koji svjedoče o životu ljudi tih davnih vremena, o životu ljudi srednjega vijeka gotovo da i nemamo nikakvih ostataka: tek nekoliko stećaka, na dva mjesta. Kod groblja nedaleko Kuliševih kuća i ispod ceste ispod Berića kuća.

Kada je, međutim, riječ o pisanim vrelima, stanje je nešto drugačije. Vjerojatno se ni jedno mjesto u barem bližoj okolici ne može pohvaliti činjenicom kao Golinjevo: ovdje su "svoj dom" pronašle stare livanjske plemićke obitelji Mihaljevića i Galešića. O njima su pisali Klaić i Fermedžin.

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Golinjevo
godina popisa	1991.^[2]	1981.	1971.
Hrvati	542 (62,95 %)	632 (65,97 %)	831 (66,32 %)
Muslimani	313 (36,35 %)	289 (30,16 %)	419 (33,43 %)
Srbi	0	1 (0,10 %)	1 (0,07 %)
Jugoslaveni	4 (0,46 %)	36 (3,75 %)	0
ostali i nepoznato	2 (0,23 %)	0	2 (0,15 %)
ukupno	861	958	1253

Popis 2013.

Golinjevo
godina popisa	2013.^[1]
Hrvati	518 (72,14%)
Bošnjaci	199 (27,72%)
Srbi	1 (0,14%)
ostali i nepoznato	0
ukupno	718

Demografske karakteristike

Prvi popis hrvatskog dijela pučanstva sela Golinjeva obavio je biskup Dragičević 1743. godine. Po tom popisu, u selu je živjelo 16 hrvatskih obitelji sa sveukupno 146 vjernika. Nakon izgradnje akumulacije Buško jezero uslijedio je pad broja stanovnika, a dijelom i zbog općeg trenda iseljavanja koji je zahvatio i ovaj kraj. Mnoge obitelji su trbuhom za kruhom iselile u zemlje Zapadne Europe. Danas je teško naći obitelj u Golinjevu iz koje bar netko nije radio ili živio u zemljama Zapadne Europe.

Poznate osobe

Jovan Sundečić, srpski, crnogorski i hrvatski pjesnik.^[3]

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 24. listopada 2019.
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
↑ Milorad Nikčević, »Jovan Sundečić (1825. – 1900.) : pjesnik integracionog slavjanstva« // Croatica et Slavica Iadertina (Croat. Slav. Iadert.) / ur. Josip Lisac, vol. VI., br. 6. (2010.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2010., str. 339. – 350., cit. sa str. 339. ISSN 1849-0131 (Hrčak). Nadnevak izdavanja na Hrčku: veljače 2011. Pristupljeno: 25. listopada 2013.

Nedovršeni članak Golinjevo koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 24. listopada 2019.

[2] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[MN-3] Milorad Nikčević, »Jovan Sundečić (1825. – 1900.) : pjesnik integracionog slavjanstva« // Croatica et Slavica Iadertina (Croat. Slav. Iadert.) / ur. Josip Lisac, vol. VI., br. 6. (2010.), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2010., str. 339. – 350., cit. sa str. 339. ISSN 1849-0131 (Hrčak). Nadnevak izdavanja na Hrčku: veljače 2011. Pristupljeno: 25. listopada 2013.

[1]

[2]

[3]