Golubić
Golubić je selo u Zadarskoj županiji.
| Golubić | |
|---|---|
 Kudin most | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zadarska županija |
| Općina/grad | Obrovac |
| Najbliži veći grad | Obrovac |
| Površina[1] | 31,9 km2 |
| Koordinate | 44°11′58″N 15°49′13″E / 44.199436°N 15.820313°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 101 |
| – gustoća | 3 st./km2 |
  Golubić Golubić na zemljovidu Hrvatske | |
Uprava uredi
Upravnom organizacijom dijelom je Grada Obrovca.
Povijest uredi
Selo je bilo naseljeno još u starohrvatsko doba, o čemu svjedoči starohrvatsko groblje kraj pravoslavne crkve te komadi crkvenoga namještaja koji su iz prijelaza 9. na 10. stoljeće. Još su stariji nalazi zlatna nakita iz početka 7. stoljeća, koji su se pokazali vrijednim kad se sastavljalo kronologiju starohrvatskih spomenika.[3]
U zaseoku Šimići je podignuta spilja Gospe Lurdske. Oštećena je tijekom drugog svjetskog rata, a popravljena je tek 27 godina poslije rata i to tek djelomično. Pobunjeni Srbi su ju opustošili za vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku 1990-ih. Nakon oslobođenja, spilja je očišćena, ali ne i obnovljena.[3]
Selo je imalo ulogu u agresiji na Hrvatsku. 5. travnja 1991. srpska tajna služba je u sklopu Operacije Proboj-1 ovdje prvi srpski teroristički centar za uvježbavanje, a radi onemogućavanja uspostave hrvatske države i pripremanja terena za ostvaraenje Velike Srbije.[4]
Stanovništvo uredi
| broj stanovnika | 357 | 428 | 483 | 489 | 573 | 682 | 639 | 720 | 663 | 704 | 674 | 595 | 505 | 478 | 36 | 132 | 101 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Spomenici i znamenitosti uredi
- spilja Gospe Lurdske, zaselak Šimići
- spomenik graditeljstva Kudin most
- arheološko područje/lokalitet
- Babin Grad
- Gradina kod Bilića
- Gradina kod Krnjeze[5]
- pravoslavna crkva sv. Stefana iz 1462. godine[6]
Nalaz predromaničkog epigrafičkog ulomka upućuje i na postojanje ranosrednjovjekovne crkve s titularom Svete Marije na istom mjestu. Preoblikovanje i nadogradnja srednjovjekovne crkve dogodila se u postturskom razdoblju kada je ona namijenjena pravoslavnoj crkvenoj liturgiji.[7]
Poznate osobe uredi
- Milan Damjanović, nogometaš
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ a b Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Vrpolje - povijest župe
- ↑ Buljan, Joško; Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti. Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 16-18
- ↑ http://www.mzopu.hr/doc/PPZHR2010/13-Zadar/00-Zadar-ID12-2006.pdf[neaktivna poveznica]
- ↑ Izvor #160 (str. 14), Vaska Radulović: I pored nedaća, života još uvek ima Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. siječnja 2018. (Wayback Machine), objavljeno 1. veljače 2017. godine, pristupljeno 24. siječnja 2018. godine
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2016. Pristupljeno 18. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |