Otvori glavni izbornik

Gornji Sveti Ivan, također i Gornji Sentivan (mađ. Felsőszentiván, nje. Ober Sankt Iwan) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 53,54 km četvornih.

Zemljopisni položajUredi

Nalazi se nedaleko od Baje, na 46°11'42" sjeverne zemljopisne širine i 19°11'25" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara od Čavolja i Bikića.

Upravna organizacijaUredi

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6447.

PovijestUredi

Selo se prvi put spominje 1396. kao posjed Kalačke nadbiskupije.
Nakon turskih osvajanja je selo sasvim opustjelo.
1789. Gornji Sveti Ivan zahvaća doseljenički val Mađara i bunjevačkih Hrvata.
Polovicom 19. st. su stanovnici bili Hrvati i Mađari, a Nijemci su činili šestinu stanovništva [1].

StanovništvoUredi

U Gornjem Svetom Ivanu živi 2048 stanovnika (2005.).

Pored Mađara, u Gornjem Svetom Ivanu žive i Hrvati, iz skupine Bunjevaca, koji su nekad bili velika zajednica u selu [2].

Poznate osobeUredi

Poznate osobe koje su rođene ili su živile i radile u Gornjem Svetom Ivanu.

ZanimljivostiUredi

Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu [3], a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.

IzvoriUredi

  1. (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
  2. Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku  (PDF)
  3. Hrvatski glasnik br. 44/2006 Leksikon podunavskih Hrvata  (PDF)

Vanjske povezniceUredi