Gumno

Gumno, guvno ili arman je mjesto za vršidbu ili mlaćenje žita, zaravnjene, glatke površine, kružna ili pravokutna oblika. Nalazi se na otvorenome prostoru, rjeđe u gospodarskoj zgradi. Uglavnom je zemljano, a u krškim je predjelima popločano kamenim pločama i okruženo kamenim zidićem. Na gumnu se žito ručno mlati (cijepom ili mlatom) ili se vrši stokom (konji, volovi, mazge i drugo), koja može biti vezana za stup u sredini gumna (stožer). U selima jadranskoga zaleđa gumno je bilo i mjesto za društveno okupljanje, a koristilo se, među ostalim, i za ples.[1]

Gumno u krugu Zavičajne kuće u Hutovu
Gumno u Dobrinju na Krku

CijepUredi

Cijep, mlat ili mlatilo je poljoprivredno pomagalo za ručno vršenje žita. Sastavljen je od dvaju prutova nejednake dužine povezanih konopcem ili kožom. Kraći prut služi kao držak, a dužim se, u kružnoj vrtnji, udara po snoplju razastrtom na tlu. Upotrebljavao se u prilici kada se, pri izdvajanju zrnja iz klasja, željelo sačuvati slamu neoštećenom.[2]

IzvoriUredi

  1. gumno (guvno, arman), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. cijep ili mlat, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.