Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”

obrazovna vojna ustanova Oružanih snaga Republike Hrvatske
(Preusmjereno s HVU)

Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman (HVU) visoka je obrazovna vojna ustanova Oružanih snaga Republike Hrvatske, a sastoji se od više podređenih visokoškolskih ustanova. Također sudjeluje u pisanju i recenziji dokumenata borbene uporabe grana i postrojbi Oružanih snaga, i nastavne literature za podređene škole, te za granska zapovjedništva za izobrazbu i obuku. Nadležno je za izobrazbu pojedinaca za potrebe cjelokupnih OS RH. Smješteno je u vojarni „Petar Zrinski” u zagrebačkoj četvrti Črnomerec. Od osnutka 1991. prošlo je kroz više reformi i preustroja. Od 2014. u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu nudi dva preddiplomska četverogodišnja vojna studija, Vojno vođenje i upravljanje te Vojno inženjerstvo, upisujući ukupno stotinjak kadeta godišnje. Očekuje se i pokretanju diplomskog programa, kao i programa za potrebe Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Sveučilište u Zagrebu
Hrvatsko vojno učilište
„dr. Franjo Tuđman”
grb fakulteta grb Sveučilišta
Osnovan 1991.[1] (2007.)
Osnivači MORH
Dekan general pukovnik Mate Pađen[2]
Studijski programi
Preddiplomski Vojno vođenje i upravljanje
Vojno inženjerstvo
Službena web-stranica

Ustroj uredi

Hrvatskim vojnim učilištem rukovodi ravnatelj. Ravnateljstvo je tijelo čija je temeljna zadaća organizacija, provedba i nadzor cjelokupnog rada i života u nadležnosti HVU-a. Dekanat je stručno tijelo čije je temeljna zadaća pružanje stručne potpore svim školama u sastavu HVU-a u organizaciji i provedbi nastavnog procesa. U sastavu HVU postoji više visokoškolskih ustanova:

  • U Ratnoj školi "Ban Josip Jelačić" školuju se pripadnici OS RH, MORH-a i drugih tijela državne vlasti u Republici Hrvatskoj za najviše vojne i civilno-vojne dužnosti.
  • Zapovjedno-stožerna škola "Blago Zadro" školuje časnike OS RH za obnašanje zapovjednih, stožernih i drugih funkcionalnih dužnosti u nacionalnim i multinacionalnim zapovjedništvima, stožerima, operacijama na bojištu, mirovnim operacijama te za potrebe drugih tijela obrambenog sustava na operativnoj i strategijskoj razini.
  • U Časničkoj školi "Andrija Matijaš Pauk" školuju se kadeti i kandidati za časnike za temeljne časničke dužnosti, te časnici za niže stožerne, zapovjedne i funkcionalne dužnosti svih borbenih rodova, rodova borbene potpore, službi, struka i njihovih specijalnosti.
  • Dočasnička škola "Damir Tomljanović Gavran" školuje cjelokupni dočasnički kadar za sve dočasničke dužnosti u postrojbama, granama i drugim ustrojstvenim jedinicama OS RH.
  • Škola stranih jezika "Katarina Zrinska" školuje pripadnike OS RH i MORH-a u stjecanju znanja iz engleskog, njemačkog, francuskog i talijanskog jezika prema potrebama i preuzetim partnerskim ciljevima i obvezama.

Kampus uredi

 
Kampus HVU početkom 20. stoljeća

HVU je smješteno na zagrebačkom Črnomercu, u vojarni „Petar Zrinski”, na adresi Ilica 256b. Kompleks je dio sklopa vojarni izgrađenih krajem 19. stoljeća za XIII hrvatsko-slavonski zbor austro-ugarske vojske te postrojbe Kraljevskog hrvatskog domobranstva. Vojarna u kojoj se nalazi HVU izgrađena je 1905. kao topnička vojarna i imenovana u čast cara Franje Josipa I.[3] U njoj je bio smješten 13. topnički sklop. Za vrijeme SFRJ JNA ju je koristila za školovanje i obuku. Jedina je od svih vojarni na Črnomercu dosad zadržala svoju vojnu namjenu.

Na HVU smještaj je osiguran u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. U sklopu učilišta nalaze se restoran i kantina. Knjižnica s čitaonicom raspolaže s oko 20.000 naslova, odnosno oko 90.000 primjeraka knjižnične građe.[4] Kampus obiluje sportskim sadržajima, od kojih su mnogi nedavno u potpunosti renovirani, poput dvorane za nogomet, rukomet i košarku, dvoranu za borilačke sportove, atletske staze, nogometnog terena s umjetnom travom i teretane. Na kampusu postoji i kapela sv. Mihovila Arkanđela sagrađena 1993. po nacrtima arhitekta Roberta Someka.[5] U krugu kampusa HVU-a nalazi se poprsja bana Petra Zrinskog te generala Blage Zadre. U sklopu kampusa smješten je i Časnički dom "Petar Zrinski".

Tijekom 2013. i 2014. za 22,5 milijuna kuna u kompleksu HVU-a uređen je niz učionica, kabineta, prostorija za boravak i spavaonica. U listopadu 2014. General Barić je najavio nastavak izgradnje garaže, bazena, dodatnog prostora za vojni arhiv te smještajnih objekata HVU-a koji će, prema planovima, uz Središte za strane jezike "Katarina Zrinska" i Centar za strateška istraživanja imati više od 5700 četvornih metara sportskih terena, dvorane za borilačke sportove, više od 30 učionica, 7 amfiteatara te brojne druge vojne kabinete. Procjenjuje se da će ukupni trošak ove investicije biti 100 milijuna kuna.[6]

Razvoj vojnog školstva u OS RH uredi

Na temelju odluke vrhovnog zapovjednika, a po zapovijedi načelnika GS OS RH, 27. prosinca 1991. započinje se s ustrojavanjem Časničkog centra u Zagrebu, koji je 2. veljače 1992. započeo izobrazbu prvog naraštaja Časničke škole, a u rujnu 1992. u sklopu istoga centra počela je i izobrazba 1. naraštaja Dočasničke škole. Razvoj, jačanje i organizacijski rast Hrvatske vojske ubrzo je zahtijevao i uvođenje viših razina vojnog školovanja, pa tako tijekom 1993. s radom započinje i Zapovjedno-stožerna škola u Zagrebu, koja danas nosi ime proslavljenog branitelja Vukovara generala Blage Zadre. Mornarički nastavni centar u Splitu formiran je 23. prosinca 1992. godine sa zadaćom da školuje dočasnike i časnike za potrebe HRM, a iste godine 15. prosinca 1992. prve polaznike prihvaća i Zrakoplovno nastavni centar u Zadru, koji školuje i obučava dočasnički i časnički kadar za potrebe HRZ i PZO.

Godine 1997. Časnički centar u Zagrebu postaje jezgra ustrojavanja Hrvatskog vojnog učilišta „dr. Franjo Tuđman”, u čiji sastav u travnju iste godine ulaze sva vojna učilišta i škole, čime je započela nova etapa razvoja vojnoga obrazovnog sustava OS RH. Od tada se u Hrvatskom vojnom učilištu provodi školovanje i profesionalni razvoj djelatnih i pričuvnih dočasnika i časnika svih grana, rodova i struka OS RH.

Preustrojem OS RH 2002. godine i u sustavu vojnog školovanja uvedene su korjenite promjene. Od Hrvatskog vojnog učilišta ustrojeno je Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku koje u svojem sastavu ima Ratnu školu "Ban Josip Jelačić", Zapovjedno-stožernu školu "Blago Zadro", Visoku dočasničku školu, Školu stranih jezika "Katarina Zrinska" i Simulacijsko središte operativno-strategijske razine, dok su od granskih učilišta i Zapovjedništva za obuku ustrojena granska zapovjedništva za izobrazbu i obuku HKoV i HRM koja u svojem sastavu imaju časničku i dočasničku školu te HRZ i PZO koje u svom sastavu ima časničku, dočasničku i pilotsku školu.

Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku (ZZIO) preustrojeno je 2007. u Hrvatsko vojno učilište (HVU) sukladno novom konceptu integriranog sustava izobrazbe. S ciljem popune OS RH mladim, visokoobrazovanim časnicima pokrenut je civilno-vojni program školovanja "Kadet", primarno za popunu časničkih dužnosti u postrojbama borbenih rodova i rodova borbene potpore. Programom je zainteresiranima ponuđeno školovanje na civilnim studijima uz dodatnu vojnu obuku i izobrazbu. No, ubrzo pod novim ministrom Antom Kotromanovićem MORH je pristupio reformi sustava vojnog školovanja. U akademskoj godini 2014./5. pokrenuti su vojni studiji, Vojno inženjerstvo (VI) i Vojno vođenje i upravljanje (VViU) kao četverogodišnji preddiplomski sveučilišni studiji, ciljano namijenjeni za obrazovanje budućih časnika Oružanih snaga RH. Razvijeni su u suradnji OSRH i Sveučilišta u Zagrebu te polaznici HVU-a slušaju sva predavanja na kampusu učilišta.

Uskoro se očekuje i pokretanju diplomskog programa, kao i programa za potrebe Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.[7]

Upisi uredi

U jesen 2014. na novoosnovane vojne studije upisano je 94 kadeta, od kojih 4 inozemna studenta.[8] Vladalo je iznimno zanimanje, tako da je primljeno tek 9,6% prijavljenih kandidata.[9] Najviše prijavljenih bilo je iz Zagreba i Zagrebačke županije. Za smjer vojnog inženjerstva se traži matematika i engleski A te hrvatski B razine na državnoj maturi. Za vojno vođenje i upravljanje traže se pak hrvatski i engleski A razine te matematika B razine. Opći uspjeh u četiri godine srednje škole i na državnoj maturi se također uzima u obzir, kao i rezultati testiranja fizičke kondicije.

Poznati polaznici uredi

Najbolji kadeti uredi

Najbolji kadeti u svom naraštaju na poklon dobivaju počasnu sablju kao prijelaznu nagradu.[10]

  • 10. naraštaj: Jurica Bilić[10]

Ravnatelji uredi

  • 1992. – 1996. stožerni brigadir Dragutin Šlopar[11]
  • 1996. – 2000. general Josip Lucić
  • 2000. – 2012. brigadni general Slaven Zdilar
  • 2012. – 2017. general pukovnik Slavko Barić
  • 2017. - general bojnik Mate Pađen

Izvori uredi

  1. Domagoj VLAHOVIĆ: 19. OBLJETNICA HVU "dr. FRANJO TUĐMAN",Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2014. (Wayback Machine) Hrvatski vojnik, dvobroj 324-325, prosinac 2010.
  2. General Pađen novi zapovjednik HVU-a. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. siječnja 2018. Pristupljeno 3. siječnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Od Mandalice do Mitnice: Sličice iz povijesti Črnomerca, katalog izložbe, Knjižnica Vladimira Nazora; str.22
  4. HVU, "knjižnica i čitaonica"Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 23.10.2014.
  5. Kapelanija, HVU. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2014. Pristupljeno 23. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Prezentirani novouređeni objekti Kampusa Hrvatskog vojnog učilištaArhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2014. (Wayback Machine), MORH, priopćenje, 6.10.2014
  7. Petra KOSTANJŠAK: 23. OBLJETNICA OSNUTKA HVU-a Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2015. (Wayback Machine), Hrvatski vojnik, broj 464, sijecanj 2015.
  8. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor #1
  9. Za vojne studije 11 puta više prijavljenih, žene bliže standardima, Glas Slavonije, 2. srpnja, 2014.
  10. a b "Jurica Bilić najbolji je hrvatski vojni kadet", Večernji list, 16.12.2015.
  11. Snježana ŠETKA: "KRSTIČEVIĆ TREBAO IĆI ZA PREDSTAVNIKA U NATO STOŽER U BRUXELLESU!", Slobodna Dalmacija (Nedjeljna), objavljeno 13. listopada 2000.

Literatura uredi

Vanjske poveznice uredi