Hrvatski zavod za javno zdravstvo

(Preusmjereno s HZJZ)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, je zdravstveni zavod, središnja medicinska ustanova javnog zdravstva u Hrvatskoj.

PovijestUredi

Osnovan je 1893. "Kraljevski zemaljski zavod za proizvađanje animalnog cjepiva proti boginjam", onda se 1907. zvao "Kraljevski zemaljski bakteriološki higijenski zavod", 1912. nosio je naziv "Kraljevski zemaljski bakteriološki zavod". Ustanovljen je godine 1923. kao Epidemiološki zavod, preustrojen i preimenovan 1926. godine u Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja, pa, nakon nekoliko međuoblika, u Centralni higijenski zavod, kasnije u Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske i danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nasljeđujući i uključujući u svom sastavu kontinuiranu tradiciju nekoliko ranijih ustanova (Zemaljski laboratorij za proizvodnju animalne limfe, Kraljevski zemaljski bakteriološki laboratorij i zavod i dr.) počam od 1893. U njegovom oblikovanju i smještanju na današnju lokaciju na tzv. Zelenom brijegu, u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu, godine 1927., velike zasluge ima Prof. Dr. Andrija Štampar jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije i Dr. Berislav Borčić stariji, također dužnosnik Svjetske zdravstvene organizacije i prvi ravnatelj Zavoda. U izgradnji dvije velike zgrade, bijele (sive) i žute, na vrhu brežuljka iznad gradskog predjela poznatog kao Gupčeva Zvijezda, u kojima se i danas nalazi Zavod, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" - sada dio Medicinskog fakulteta, i još neke ustanove, uz državna sredstva velik je udio dala Rockefellerova zaklada.

 
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"

Razvoj zavodskih djelatnosti tijekom vremena, iziskivao je izgradnju još dviju zgrada u istoj, Rockefellerovoj ulici, nove upravne zgrade 1957./1958. godine, s prostorima za zdravstvenu statistiku i socijalnu medicinu te analitičkim laboratorijima odjela za prehranu i vode na broju 7 i virusološkog odjela na broju 12, godine 1961.

Od svog osnutka pa do danas Zavod pokriva specifičan dio medicine koji se ne bavi pretežno dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom oboljelih osoba (tzv. kurativna medicina) već je usmjeren pretežno k sprečavanju nastanka bolesti tj. preventivi i njihovu suzbijanju, kreiranjem i primjenom posebnih, tzv. javnozdravstvenih mjera, namijenjenih u pravilu velikom broju ljudi odnosno cijelom pučanstvu, s ciljem zaštite i unapređenja zdravlja i zdravstvene zaštite naroda u cjelini.

Djelovanje današnjeg Hrvatskog zavoda za javno zdravstvoUredi

Djelovanje današnjeg Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo određeno je s više zakona i dokumenata od kojih je najvažniji Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Statut Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojeg potvrđuje Hrvatski sabor.

U skladu s tim dokumentima Hrvatski zavod za javno zdravstvo prati i skrbi se za sve čimbenike, koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske kao cjeline, između ostaloga to su: zarazne bolesti, nezarazne masovne kronične i akutne bolesti, sigurna i zdrava prehrana pučanstva i sigurni predmeti opće uporabe, sigurna javna vodoopskrba i odlaganje otpadnih tvari i dr., nadalje podaci laboratorijske dijagnostike i analitike, a uz to i raznoliki pokazatelji o ustroju i djelovanju cijelog sustava zdravstva.

U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima sljedeće glavne dijelove:

  • Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti koja je i Referentni centar za epidemiologiju ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, s djelatnostima za epidemiologiju zaraznih bolesti i središtem nadzora nad zaraznim bolestima (CDC) u Hrvatskoj,
  • Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti s registrom za rak i odjelom za promicanje zdravlja.
  • Služba za zdravstvenu ekologiju s moćnim analitičkim laboratorijima za ispitivanje namirnica i hrane, vode i dr. te djelatnostima za praćenje utjecaja tih činitelja na zdravlje pučanstva uz stalnu aktivnu skrb i rad na unapređenju i poboljšanju.
  • Služba za socijalnu medicinu s cjelokupnom zdravstvenom statistikom, bolničkim podacima, izvanbolničkim podacima, mortalitenom statistikom, registrom zdravstvenih djelatnika i dr. te stručnom medicinskom analitikom i djelatnostima koje prate i skrbe se za pojedine segmente zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, kao što je zaštita male i predškolske djece, obiteljska medicina, zdravstvena zaštita žena, medicina rada i dr.
  • Služba za školsku medicinu i Služba za prevenciju ovisnosti
  • Služba za mikrobiologiju s bakteriološkim, virusološkim, parasitološkim i drugim laboratorijima koji uz ostalo imaju referentnu funkciju i javnozdravstvenu funkciju, među njima međunarodno poznati i povezani laboratoriji:
  1. Nacionalni centar za influenzu
  2. Referentni laboratorij za enteroviruse
  3. Laboratorij za mikrobiološku dijagnostiku tuberkuloze
  4. Nacionalni centar za salmonelle i dr.

Referentna funkcija laboratorija podrazumijeva sustavnu skrb za unapređenje i ujednačavanje kvalitete rada svih istovrsnih laboratorija u Hrvatskoj te uz to i ulogu vrhovnog arbitra odnosno mjesta gdje se potvrđuju nalazi drugih laboratorija.

Javnozdravstvena funkcija podrazumijeva da su laboratoriji uz mogućnost vrhunske individualne mikrobiološke dijagnostike radi postavljanja etiološke dijagnoze i daljnjeg liječenja, osposobljeni obraditi velike brojeve uzoraka za potrebe epidemioloških ispitivanja, istraživanja epidemijskih pojava, utvrđivanja imunosti pučanstva, utvrđivanja mikrobiološke ispravnosti i sigurnosti hrane, vode, prostora, pribora i dr.

Na temelju tako dobivenog ukupnog, cjelovitog uvida u stanje zdravlja pučanstva i u parametre koji utječu na zdravlje, kao i rezultata vlastitog znanstvenog istraživačkog rada, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s drugim vrhunskim medicinskim stručnjacima izrađuje i predlaže nadležnim državnim tijelima glavni zdravstveni operativni dokument: Program mjera zdravstvene zaštite za Republiku Hrvatsku, koji obuhvaća i harmonično povezuje u cilju unapređenja zdravlja naroda sve segmente zdravstva od primarne zdravstvene zaštite do bolničke, visoko specijalizirane zaštite, rehabilitacije te preventivne ili javnozdravstvene zaštite, a uz to i cijeli niz zasebnih ciljanih programa za pojedine aktualne zdravstvene probleme kao što je AIDS, tuberkuloza, zatim Program obveznih cijepljenja u Hrvatskoj, programi rada na prevenciji štetnih utjecaja pušenja i drugih ovisnosti i dr.

U svom svakodnevnom radu Zavod, ili pojedini njegovi specijalizirani dijelovi, predlažu, koordiniraju, prate provođenje, ili i sami provode potrebne mjere sprečavanja (prevencije) i suzbijanja (intervencije) bolesti među ljudima u Hrvatskoj. Na tom poslu Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao središnja javnozdravstvena ustanova u sustavu zdravstva u Hrvatskoj, stručno usmjerava i koordinira rad županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških ispostava, kao i drugih zdravstvenih ustanova, a i ustanova izvan zdravstva, koje se u svom djelokrugu skrbe za čuvanje zdravlja ljudi. Zavod je nastavno središte za obrazovanje svih javnozdravstvenih i preventivnih profila zdravstvenih djelatnika, a također i znanstveno središte.

Tijekom godina u Zavodu su dio svoje edukacije obavile generacije liječnika, budućih specijalista iz epidemiologije, higijene, socijalne medicine, zdravstvene ekologije, školske medicine, mikrobiologije, infektologije, javnog zdravstva i dr., također i stručnjaci laboratorijskih analitičkih struka, farmaceuti, kemičari i dr., a stručnjaci Zavoda sudjeluju u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Osijeku.

U dugom vijeku djelovanja Hrvatski zavod za javno zdravstvo i njegovi mnogobrojni djelatnici, od ljudi koji se brinu za uzgoj pokusnih životinja ili održavanje zgrada i opreme, zatim inženjera, kemičara, farmaceuta, laboratorijskih stručnjaka mikrobiologa, do liječnika pretežno javnozdravstvenih struka - epidemiologije, mikrobiologije, socijalnih medicinara, medicine rada, školske medicine, higijene, ekologije i dr. dali su, surađujući s mnogim drugim zdravstvenim stručnjacima a i stručnjacima izvan zdravstva, neizmjeran pozitivan doprinos zdravlju ljudi u Hrvatskoj. Ovdje su spomenuti samo neki primjeri: suzbijanje mnogih zaraznih bolesti programom i organizacijom sustavnog cijepljenja; iskorjenjene su tako velike boginje (variola), difterija, dječja paraliza (poliomyelitis), a dramatično potisnute ospice (morbilli), rubeola (rubella), hripavac (pertussis), tetanus, tuberkuloza. Organiziranim kombiniranim akcijama sustavnog ranog otkrivanja liječenja i zdravstvenog odgoja, iskorijenjeno je osljepljujuće očno oboljenje trahom, iskorijenjen je endemski sifilis. Iskorijenjena je i malarija, lepra, eliminiran pjegavac, a golemim uloženim trudom i terenskim radom posve potisnut trbušni tifus.

Vrijedi istaknuti i iskorijenjenje endemske gušavosti uvođenjem jodiranja soli, eliminaciju rahitisa planiranjem pravilne prehrane djece, a u najnovije doba uspješno spriječen moguć nastank velike epidemije AIDS-a i održavanje ove bolesti pod nadzorom.

A stalan nadzor nad javnom vodoopskrbom, hranom i prehranom daje svim našim žiteljima sigurnost da mogu bez bojazni popiti vodu iz svakog javnog vodovoda i s povjerenjem kupiti namirnice i hranu u našim prodavaonicama, koja će biti hranidbeno punovrijedna i zdravstveno sigurna.

U svom opsežnom i odgovornom poslu Zavod surađuje s mnogim drugim ustanovama i djelatnostima koje čine velik sustav javnog zdravstva shvaćen kao sustav mjera koje trajno čuvaju zdravlje svih građana, a to je sanitarna inspekcija, veterinarska služba, zatim javne komunalne djelatnosti vodoopskrba i odvodnja, prehrambena industrija i poljodjelstvo, obrazovne i odgojne ustanove od škola koje u okviru nastave usađuju djeci prva osnovna znanja i navike čuvanja zdravlja, do visokoškolskih ustanova poput Škole narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koja, uz suradnju i sudjelovanje stručnjaka Zavoda, sustavno educira na podučju preventivne medicine i javnog zdravstva zdravstvene djelatnike, prvenstveno liječnike.

Cilj preventivnog medicinskog rada je sustavnim profesionalnim radom ljudima omogućiti da jednostavno žive svoj pun profesionalni obiteljski i društveni život neometani i ne misleći na bolesti, a k tome savjetom i zdravstvenim odgojem što većeg broja ljudi, pomoći da u takav svakodnevni život budu ugrađeni osobni i zajednički postupci i oblici ponašanja odnosno način života koji mogu sačuvati zdravlje.

Svi ravnatelji zavodaUredi

  • dr. Berislav Borčić stariji
  • dr. Živko Prebeg
  • dr. Eugen Nežić
  • dr. Josip Rasuhin
  • dr. Ivo Brodarec
  • dr. Hinko Emili
  • dr. Ante Hrabar
  • dr. Mate Ljubičić
  • dr. Berislav Borčić mlađi, v. d.
  • dr. Marija Strnad
  • dr. Vlasta Hrabak-Žerjavić, v. d.
  • dr. Marijan Erceg
  • dr. Krunoslav Capak, v. d.
  • dr. Željko Baklaić

IzvoriUredi

  • Izvor informacija: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr. Povijest zavoda (pripremio: Borislav Aleraj, dr. med; posljednja promjena - 30.08.2007.) http://www.hzjz.hr/povijest.htm (datum preuzimanja: 29. travnja 2009.)

Vanjske povezniceUredi