Otvori glavni izbornik
Starješina "Hrvatskog sokola" Stjepan Križanić i tajnik Ivo Klug ovim dopisom od 22. ožujka 1908. mole ravnateljstvo petrinjske gimnazije da dozvole učenicima pohađanje sokolskog tečaja

Hrvatski sokol Petrinja bilo je hrvatsko športsko društvo koje je djelovalo tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća kao dio Hrvatskog sokola. Ideja sokolstva, zasnovana u duhu zbližavanja slavenskih naroda proširila se Hrvatskom, a time i stigla u Petrinju gdje su sokolske ideje udruživanja Slavena u športu, bratstvu i jednakosti, kojom se stvara svijest o nacionalnoj pripadnosti i nacionalnom ponosu, promicali Petrinjski intelektualci.

Osnivanje društvaUredi

Sokolsku misao u Petrinji početkom 20. stoljeća ponajviše promiču prof.dr. R. Horvat, prof. Stjepan Križanić i učitelj Lovro Matagić. Osnovačka skupština, uz nazočnost velikoga broja građana, održana je u svratištu "Tri gavrana" 29. srpnja 1906. godine. Dr. R. Horvat upoznao je prisutne s povijesnim razvojem sokolstva i naglasio da je "u našoj domvini osnovna svrha gojiti i promicati tjelovježbu... radi podizanja tjelesne i moralne snage hrvatskoga naroda." [1] Nakon prihvaćanja Pravila društva u prvi upravni odbor "Hrvatskoga sokola" u Petrinji izabrani su [2]:

Ime i prezime Uloga u društvu
prof.dr. R. Horvat Starješina
dr. Dragutin Dreml Zamjenik starješine
L. Matagić Tajnik
Ljubomir Drapčinski Blagajnik
prof. Stjepan Križanić Vođa
Vilko Panac Odbornik
Frano Longhino Odbornik
Miroslav Frangen Odbornik
Gjuro Tomić Odbornik
Stjepan Dunjić Odbornik
Dragutin Holub Odbornik
Milan Krnjarić Odbornik
Josip Šćetinc Odbornik
Berto Zadrović Odbornik
Ivo Orešković Odbornik

Rad društvaUredi

početkom 1907. na prijedlog R. Horvata, unutar društva osnivaju se dva odjela za sokolski pomladak, posebno ženski i muški. Prva javna vježba održana je u školskom dvorištu realne gimnazije 1097. godine. [3]

Od 1. listopada 1918. vođa "Hrvatskog sokola" je Stanko Gnjatović, učitelj tjelovježbe. Obučava članove društva u mačevanju, a svaki "mačevalac si imade sam mač pribaviti, dok ostale rekvizite dobiva od društva..." [4]

Tijekom 1924. unutar Društva osnovan je "Hrvatski konjanički sokol" koji je u ljetnim mjesecima organizirao "jahačku školu". Školu su osim članova mogli pohađati i drugi građani. Budući da je u kraljevini Jugoslaviji, krajem 20-ih godina 20. stoljeća zabranjen rad svih hrvatskih društava, raspušten je i petrinjski "Hrvatski sokol" na sjednici 16. prosinca 1929., a članovi su mogli svoj rad nastaviti u "projugoslavenskom Sokolskom društvu Petrinja". [5]

IzvoriUredi

  1. Banovac, 18, 1906., br. 39 (od 29. rujna 1906.), str. 2-3
  2. Banovac, 18, 1906., br. 39 (od 29. rujna 1906.), str. 3
  3. Ivica Golec, Povijest grada Petrinje, Matica hrvatska Petrinja i Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 370
  4. Banovac, 21, 1908., br. 39 (od 26. rujna 1908.), str. 2
  5. Gligor Čikara, Spomenica u čast Jove Vorkapića, Petrinja, 1932., str. 31