Hrvatska perunika
Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke). U Hrvatskoj se javlja pod dva imena, bogiša ili perunika pitoma (I. × germanica) i hrvatska perunika (Iris × germanica) pod kojim imenom se tretira kao posebna vrsta i kao endem. Raširena je u istočnom Mediteranu. Iris × croatica sinonim je za Iris × germanica, a hrvatski nazivi za njih su hrvatska i germanska perunika. Rotschildova perunika (Iris x rotschildii), koju prvi put spominje botaničar Arpad von Degen u svom velikom djelu "Flora Velebitica" 1936. godine (Degen 1936)[1], također je sinonim za ovu notovrstu.
Hrvatska perunika | |
---|---|
Iris croatica (Hrvatska perunika) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Asparagales |
Porodica: | Iridaceae |
Rod: | Iris |
Vrsta: | I. × germanica |
Dvojno ime | |
Iris × germanica L. | |
Sinonimi | |
Iris × croatica Horvat & M.D.Horvat
Iris × croatica Prodán | |
Baze podataka | |
Prirodni je hibrid čija je formula I. pallida × I. variegata.
-
Iris × germanica
-
Hrvatska perunika, albino
-
Iris × germanica
Povijest
urediTipično razvijeni oblici hrvatske perunike pojavljuju se u svijetlim šumama hrasta medunca i crnoga graba. Za stanište bira dolomitne i vapnenačke obronke brdskih područja kontinentalne Hrvatske. Zauzima jugozapadni dio panonsko-pontskog areala koji je značajan po reliktnoj flori i vegetaciji. Najpoznatija su nalazišta Medvednica, Strahinčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko zagorje.
Vrstu su prvi put kao Iris croatica opisali Ivo i Marija Horvat 1962. godine. Ivo Horvat jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene i druge doprinose razvoju hrvatske botanike, pogotovu za područja fitocenologije, ekologije bilja i sistematike. Holotipus hrvatske perunike pohranjen je u Horvatovu herbaru u Zagrebu. U Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike.
Hrvatska pošta je 1994. g. u okviru pedstavljanja endemičnog bilja u seriji "Flora hrvatskog područja" pustila u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i list prvog dana. Autor ove serije je akademski slikar Zlatko Keser, a motivi na markama su dekorativni cvijet hrvatske perunike i Vizijanijev mrazovac.
U pripremama za izložbu Japan Flora 2000 uočilo se da Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Na to je Andrija-Željko Lovrić s Instituta Ruđer Bošković predložio peruniku, glede činjenice što je to endem u širokom rasponu uzgoja. 16. svibnja 2000. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti donesen je prijedlog da se perunika promakne kao nacionalni cvijet na svjetskoj izložbi cvijeća Japan Flora 2000. 19. lipnja 2000. proglašena je kao nacionalni cvijet Hrvatske.[2][3]
Sinonimi
uredi- Iris × alba Savi
- Iris × amoena DC.
- Iris × atroviolacea Lange
- Iris × australis Tod.
- Iris × belouinii Bois & Cornuault
- Iris × biliottii Foster
- Iris × buiana Prodán
- Iris × buiana var. virescens Prodán
- Iris × croatica Prodán
- Iris × croatica Horvat & M.D.Horvat
- Iris × cypriana Foster & Baker
- Iris × deflexa Knowles & Westc.
- Iris × florentina L.
- Iris × florentina var. pallida Nyman
- Iris × florentinoides Prodán ex Nyar.
- Iris × germanica var. alba Dykes
- Iris × germanica var. amas Dykes
- Iris × germanica var. askabadensis Dykes
- Iris × germanica var. australis (Tod.) Dykes
- Iris × germanica var. florentina (L.) Dykes
- Iris × germanica var. fontarabie Dykes
- Iris × germanica var. gypsea Rodigas
- Iris × germanica var. kharput Dykes
- Iris × germanica var. lurida (Aiton) Nyman
- Iris × germanica var. nepalensis (Wall. ex Lindl.) Herb.
- Iris × germanica var. sivas G.Nicholson
- Iris × humei G.Don
- Iris × laciniata Berg
- Iris × latifolia Gilib.
- Iris × lurida Aiton
- Iris × macrantha Simonet
- Iris × mesopotamica Dykes
- Iris × murorum Gaterau
- Iris × neglecta Hornem.
- Iris × nepalensis Wall. ex Lindl.
- Iris × nostras Garsault
- Iris × nyaradyana Prodán
- Iris × officinalis Salisb.
- Iris × pallida Ten.
- Iris pallida subsp. australis (Tod.) K.Richt.
- Iris × piatrae Prodán
- Iris × redouteana Spach
- Iris × repanda Berg
- Iris × rothschildii Degen
- Iris × sambucina L.
- Iris × spectabilis Salisb.
- Iris × squalens L.
- Iris × squalens var. biflora Prodán & Buia
- Iris × squalens var. rosea Prodán & Buia
- Iris × superba Berg
- Iris × tardiflora Berg
- Iris × trojana A.Kern. ex Stapf
- Iris × varbossania K.Malý
- Iris variegata var. lurida (Aiton) Nyman
- Iris × venusta J.Booth ex Berg
- Iris × violacea Savi
- Iris × vulgaris Pohl
Izvori
uredi- ↑ FCD Pristupljeno 27. travnja 2023.
- ↑ Ivan Aljinović, Vedran Barbarić, Vitomir Belaj, Vladimir Peter Goss, Mislav Ježić, Radoslav Katičić, Mario Katić, Ivica Kipre, Ivica Lolić, Suzana Marjanić, Ante Milošević, Bozidar Bruce Yerkovich: Perunovo koplje, Studia mythologica Slavica – Supplementa. Ur. Andrej Pleterski, Tomo Vinšćak. Založba ZRC, 1. rujna 2011., ISBN 9789612542924, str. 118.
- ↑ Hrvatski tjednik
Drugi projekti
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Iris × germanica | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Iris × germanica |
Vanjske poveznice
uredi- http://www.badbear.com/signa/signa.pl?Iris-croatica Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2006. (Wayback Machine)
- slika hrvatske perunike Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2007. (Wayback Machine)
- IRB Društvo Iris croatica o izložbi "Perunika - hrvatski nacionalni cvijet"[neaktivna poveznica]
- Izložba Perunika - hrvatski nacionalni cvijet, katalog Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2007. (Wayback Machine)
- Pravilnik o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, N.N. br.199/03 i 30/04