Ivan Bradvica

Ivan Bradvica (Veljaci, Ljubuški, 1949.), hrvatski znanstvenik i književnik. Po struci je inženjer građevinarstva.

Životopis

Rodio se je 1949. godine u Veljacima kod Ljubuškog u Bosni i Hercegovini od oca Mije i majke Jake u obitelji s petero djece. Osnovnu školu pohađao je u Veljacima i Vitini. Nakon završene gimnazije u Ljubuškom 1968. godine došao je i ostao u Zagrebu. Diplomirani je inženjer građevinarstva od 1974. godine te se profesionalno bavio stručnim i istraživačkim radom na temeljenju objekata u Institutu građevinarstva Hrvatske sve do mirovine. Oženjen je ženom Mirjanom s kojom ima petero djece. U mirovini je nastavio s povremenim bavljenjem geotehnikom. Do sada je objavio 38 stručnih i znanstvenih radova iz područja geotehnike.

Poezijom se bavi od zrelih godina, odnosno od 1995. godine, nakon Oluje. U mladosti nije iskazivao namjeru biti pjesnik. Osim poezije, piše i aforizme.

Djela

Objavio je pet knjiga poezije, a u pripremi je šesta.

• Smisao života (2005.)
• Pjesma graditelja (2007.)
• Misterij realnosti (2009.)
• Iskre uskrsnuća (2011.)
• Pjesma nade (2013.)
• Tragovi izvanzemaljca (2015.) (elektronička inačica)
• Sažete misli (2016.) (elektronička inačica)
• Draga riječ (2018.) (elektronička inačica)
• Uzica (2019.) (elektronička inačica)
• Deseta (2019.) (elektronička inačica)
• Ono nešto (2020.) (elektronička inačica)
• Bez povratka (2021.) (elektronička inačica)
• Moja svegarnica (2022.) (elektronička inačica)

Citati

»Nakon Oluje kao i svaki zreo građanin postao sam svjestan povijesne pobjede hrvatskog naroda za svoju slobodu. Rasterećen utega zla bio sam neopisivo sretan. Počeo sam biti slobodan.«

(U razgovoru za HKV.)

»Svjestan sebe, svog života i svog vremena ignorirao sam kulturni imperijalizam i ulagao sam dio novca u poeziju u vremenu dok sam bio u radnom odnosu, u ono bitno što sam osjećao što će moći koristiti potomstvu u budućnosti kako bi imali pretka sugovornika i kad me ne bude«

(U razgovoru za HKV.)

»Amaterizam poezije je ljubav prema uzvišenoj spoznaji sebe i života s uzročno posljedičnim činjenicama. Poezija je esencija duše pratilja na putu prema skladu i miru u zatečenoj realnosti. Ona ostavlja pisani trag na nevinom papiru čiji osjećaj prepoznaju osjećajni.«

(U razgovoru za HKV.)

»Moj prilog zajedništvu (Hrvata) dajem preko tumačenja Boga iz deset Mojsijevih zapovijedi jer držim da oni koji obnašaju vlast iz opće kulture moraju znati za njih jer je okosnica i kompas ponašanja većine građana u Hrvatskoj. «

(U razgovoru za HKV.)

»Književni kritičari koji domoljublje vide profanim su sami profani, ne shvaćaju novi život, nove generacije u staroj domovini koju valja upoznati u širem kontekstu prepoznati i poštivati«

(Na novinarsko pitanje "Prevladavajuća književna kritika poeziju inspiriranu domoljubljem često imenuje profanom, neumjetničkom. Je li, prema Vašem mišljenju, ljubav prema vlastitom narodu, samo rezervirana za duboku povijest ili ona može progovarati i o suvremenosti?" U razgovoru za HKV.)

»Ljubav prema vlastitom narodu koja vjekovima izvire iz naroda temelj je na kome se održava život naroda i nije rezervirana za duboku povijest nego se nadograđuje novim dostignućima.«

»Aforizmi su izgnani iz hrvatskog medijskog prostora jer onima koji odlučuju ne odgovaraju po svojoj krajnje sažetoj učinkovitosti govorenja istine. «

Izvori

• Vidmir Raič: Pjesničko nadahnuće je spoznaja i poruka pojave Krista bogočovjeka i pjesnika života! Razgovor s Ivanom Bradvicom, pjesnikom i znanstvenikom , Hrvatsko kulturno vijeće, 3. lipnja 2015.

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

• Bradvica, Ivan, životopis, bibliografija i izbor iz djela na stranicama DHKHB