Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010.
Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010., znan i kao izljev nafte BP-a, Deepwater Horizon katastrofa i Macondo puknuće,[1][2][3][4] bio je masovni 3-mjesečni izljev nafte u Meksičkom zaljevu koji se dogodio 20. travnja 2010. godine te je nakon mjesec dana nezaustavljivog širenja naftne mrlje proglašena najvećom naftnom ekološkom katastrofom američke povijesti,[5] čime je čak nadvisila katastrofalni izljev nafte iz Exxon Valdeza 1989. godine.[5][6]
Uzrok je erupcija nafte s morskog dna koja je nastala nakon puknuća i eksplozije naftne platforme Deepwater Horizon 20. travnja 2010. u Atlantskom oceanu u blizini savezne države Louisiana.[7] Za platformu je bio odgovoran British Petroleum.[8][9] To je bio treći ozbiljan incident u koji je bio umiješan BP u SAD-u u zadnjih pet godina. Erupcija nafte pokrenuta je iz naftnog bazena koji je izbušen oko 1,5 kilometara ispod morske površine. Procjene o količini izbačene nafte u moru sežu od 790.000 do 16.000.000 litara dnevno.[10] Kao posljedica, zagađena je površina mora od oko 6,000 km2.[11] Najveće žrtve katastrofe su ribarstvo, turizam, morska flora i fauna te razne ptice koje su teško nastradale.[12][13] Izljev je stekao i loš glas zbog toga što su razne ekipe preko mjesec dana pokušavale bezuspješno zaustaviti erupciju nafte, što je izazvalo čuđenje i ogorčenje diljem Amerike.
Prema Nacionalnom oceanografskom institutu, u prvih 40 dana izljeva isteklo je otprilike 120 milijuna litara nafte u more.[14] Sveukupno, površina zagađenog mora procijenjena je na oko 9.900 km2.[15][16] Od 20. travnja do 16. srpnja, kada je zaustavljen izljev nafte, procjenjuje se da je u more sveukupno iscurilo između 500.000 i 1.000.000 tona nafte.[17]
Kronologija
urediPotonuće naftne platforme
urediNa naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu došlo je do eksplozije. U trenutku eksplozije na platformi je bilo 126 radnika, od kojih je 17 ozlijeđeno, a 11 njih je preminulo. Eksplozija se dogodila 20. travnja 2010. oko 23 sata po lokalnom vremenu, na bušotini Deepwater Horizon, smještenoj 83 km jugoistočno od grada Venicea u Louisiani.
Obalna straža odmah je poslala helikoptere iz Louisiane i Alabame, te četiri broda kako bi evakuirali posadu i tragali za nestalima, međutim, dim i nepovoljni vremenski uvjeti onemogućuli su im kvalitetne radove.[18] Dva dana kasnije, naftna platforma je potonula. Dok je na platformi plamtio požar, koji su neuspješno pokušali ugasiti brodovi obalne straže, u more je istjecalo oko 8.000 barela nafte na dan. Potonuće naftne platforme nazapamćeni je incident u američkoj naftnoj industriji. Platforma je pripadala tvrtki Transocean Ltd., sa sjedištem u Ženevi, a bila je u najmu korporacije British Petroleum (BP).[19]
Izljev nafte
urediRaspadom platforme, počeo je masovni izljev nafte po Meksičkom zaljevu. Tjedan dana nakon nesreće, američka Obalna straža zabilježila je i novo curenje nafte pa je već za manje od dva tjedna mrlja dosegla obalu nekoliko američkih saveznih država. Početni volumen nafte koja se izlijeva u more bio je oko 5.000 barela na dan, no s vremenom se samo povećavao. Američki predsjednik Barack Obama najavio je veće uključenje njegove administracije i saveznih vlasti, uključujući i ministarstvo obrane, u borbu s velikom naftnom mrljom. Duž obala Louisiane postavljeno je oko devet kilometara plutajućih zaštitnih crijeva, a još 40 kilometara je u pripremi. Oko tisuću sto osoba radilo je u akciji sanacije, uz pomoć 50 plovila i mnogobrojnih aviona, te je skupljeno 250 tisuća galona vode onečišćene naftom.
Inženjeri naftne kompanije BP-a najavili su izbušiti sigurnosne odvode namijenjene postavljanju posebnog sredstva za potpuno zatvaranje rupe, ali su dodali da bi to moglo potrajati dva do tri mjeseca.[20]
Borba protiv izljeva nafte
uredi8. svibnja stavljeno je tzv. Zvono na naftnu bušotinu kako bi se zaustavilo nekontrolirano curenje nafte u Meksičom zaljevu, no moralo se dignuti zbog formiranja kristala sličnih ledu. Direktor odjela za eksploataciju u BP-u Doug Suttles, rekao je da će za rješenje tog problema trebati vjerojatno dva dana. Postavljanje čelično-betonskog zvona teškog 100 tona iznimno je složena operacija kakva još nikad nije izvedena na dubini od 1,6 kilometara.[21]
Nakon spomenutog neuspješnog pokušaja, koristeći se podvodnim robotom, američka podmornica izlila je kemijske sastojke za rastvaranje naftne mrlje. Pretpostavlja se da se od 20. travnja, kada je bušotina eksplodirala, do 11. svibnja, u more izlilo više od 13 milijuna litara nafte. Analitičari očekuje da će troškovi sanacije stajati nekoliko desetaka milijardi dolara. Nafta izvire iz bušotine, na oko 80 kilometara od obale, i procenjuje se da svakog dana iscuri oko 800.000 litara.[22]
"Ovo izaziva veliku zabrinutost", izjavio je David Kennedy iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu. "Ja sam prestrašen. Ovo je jako, jako velika stvar. I napori koje će biti potrebni da se nešto učini, pogotovo ako se istjecanje nastavi, prelaze ljudsko poimanje".[23]
Predsjednik Obama zatražio je od Kongresa hitnu pomoć od 129 milijuna dolara za borbu s posljedicama koje za sobom ostavlja nafta. Stotinjak milijuna dolara namijenit će se obalnoj straži, a 29 milijuna ministarstvu unutarnjih poslova za aktivnosti (kontrola, ispitivanja) za koje nisu zaduženi odgovorni za onečišćenje i Fond za zaštitu od naftnih mrlja u koji uplaćuju naftne kompanije. Tri tjedna nakon početka borbe protiv naftne mrlje Obamina administracija je predložila i veće poreze za naftne kompanije i angažman najboljih znanstvenika u zemlji kako bi pomogla British Petroleumu da zaustavi otjecanje nafte. [24] Predsjednik uprave BP-a Tony Hayward izjavio je 25. svibnja da nikada nije pokušano na kilometar i pol ispod morske površine zaustaviti izljev nafte. „Na površini zemlje mogli bismo zatvoriti bušotinu, ali na ovoj dubini šanse su između 60 i 70 posto“, rekao je.[25]
U međuvremenu, mjesec dana nakon izljeva, zagađeno je više od 100 kilometara obale pa je guverner Louisiane Bobby Jindal zaprijetio da će ta savezna država preuzeti stvari u svoje ruke, nabrajajući zahtjeve koje je uputio BP-u i Obalnoj straži za plutajuće barijere i drugu opremu.
26. svibnja šuta je ubrizgana u naftnu bušotinu u sklopu tzv "top kill" metode, kako bi se zaustavilo istjecanje nafte u Meksičkom zaljevu, objavio je BP, koja ističe da će se konačan rezultat znati tek za 48 sati.[26] To je prvi put da se ta metoda upotrijebila na morskoj dubini od 1.500 metara.[27][28] Međutim, ni to nije zaustavilo curenje nafte u more.
Ista ovakva katastrofa u Meksičkom zaljevu već se jedom dogodila, na gotovo na jednak način, prije 30 godina. Velika meksička kompanija Pemex je u lipnju 1979. radila na 3 kilometra dubokoj bušotini, kad je zbog tehničkih problema došlo do snažne eksplozije. Sljedećih 9 mjeseci, stručnjaci su pokušavali neuspješno zaustaviti istjecanje nafte istim metodama koje koriste i danas. Isteklo je 3 milijuna barela nafte, a Pemex je na sanaciju i čišćenje potrošio oko 100 milijuna dolara.[29]
Privremeno zatvaranje
uredi15. srpnja 2010, nakon gotovo tri mjeseca konstantnog izljevanja nafte, BP je objavio da je uspješno prekinuo istjecaj uz pomoć kapsule težine 75 tona i visine od 10 metara, priključene na propali preventer. No to je samo privremeno rješenje.[30][31]
Predsjednik Barack Obama je pažljivo primio vijest o zaustavljanju izljeva, te diplomatski izjavio da treba pričekati neko vrijeme prije euforije.[32] Ventili kapusle su privremeno otvoreni kako bi se omogućilo seizmičko testiranje da bi se utvrdilo da nafta nije pobjegla ispod kamene podloge.[30] Do tog privremenog zaustavljanja izljeva, nafta je gotovo neprestano curila u more 85 dana od katastrofalne eksplozije na naftnoj platformi 20. travnja.[30]
Do 19. srpnja, nisu pronađene nikakve naznake da je sama bušotina puknula, dakle kapsula je ispunila svoju svrhu.[32][33] Thad Allen, umirovljeni američki admiral obalne straže zadužen za operaciju zaustavljanja izljeva, izjavio je da će se kapsula koristiti za preusmjeravanje curenja nafte prema brodovima na površini radi skupljanja iste, čime je omogućeno privremeno zatvaranje buštoine prilikom nevremena, umjesto trajnog zatvaranja bušotine.[33]
Trajno zatvaranje
urediBP je u svibnju počeo bušiti dvije sporedne bušotine radi skidanja pritiska s prve, kako bi ju blokirao. Jednom kada sporedna bušotina stigne do izvorne, operator će izbaciti smjesu u izvornu bušotinu.[34][35][36][37][38][39] Prema procjenama, pomoćne bušotine će krenuti u funkciju u kolovozu 2010.[40] i koštat će otprilike 100 milijuna $ po komadu.[41][42]
Posljedice
urediU tri američke države ribari su ostali bez prihoda. Ptice selice koje se gnijezde na malim otocima uz ušće Mississippija su masovno nastradale. Farme oštriga su zatvorene. Ribe koje se mrijeste uz ušće ostali su bez mlađi, jer su jaja koja plutaju uz površinu vode, zajedno s planktonima, bile prve žrtve, a za njima i čitav hranidbeni lanac. Kornjače, ribe i ptice su općenito bile najveće žrtve ekološke katastrofe.
Samantha Joye sa sveučilišta u Georgiji je izrazila zabrinutost da će trebati godinama a možda čak i desetljećima da se ekosustav obnovi od posljedica zagađenja naftom i plinom.[43] To je u suprotnosti sa stajalištem ravnatelja BP-a Tonyja Haywarda koji je izjavio da će izljev nafte imati "jako, jako blag učinak na okoliš".[44] Steve Ross sa sveučilišta iz Sjeverne Karoline je izjavio da je i koraljni greben na istoku Amerike vjerojatno oštećen.[45]
29. travnja guverner Louisiane Bobby Jindal objavio je izvanredno stanje nakon vijesti da će nafta zapljusnuti do obale te države.[46] Već idući tjedan, prvi znakovi zagađenja postali su vidljivi na obali.[47] Ribarenje je privremeno bilo zabranjeno u tom razdoblju.[48] Federalna vlada je 24. svibnja proglasila "riblju katastrofu" za sljedeće države: Alabama, Mississippi i Louisiana.[49]
Što se tiče ekonomske cijene, šteta je teško procjenjiva. Neki stručnjaci tvrde kako su troškovi, kada se mora čistiti obala, dvostruko veći nego oni kada se nafta skuplja samo u vodi. Neke procjene govore kako je za ovu ekološku katastrofu BP morao izdvojiti i do 3 milijarde dolara.[50] Drugi pak navode da je cijena bila 4,6 milijarde $.[51] 25. svibnja, BP je obavijestio javnost da je potrošio 760 millijuna $ na saniranje izljeva. Ta cijena je pak rasla 10.000.000 $ dnevno.[52]
30. travnja, Merrill Lynch je izvjestio da su pet poduzeća povezanih s incidentom - BP, Transocean, Anadarko Petroleum, Halliburton i Cameron International Corporation - izgubile ukupno 21 milijardu $ na tržitu kapitala.[53] Prema UBS-u, konačna računica bi mogla biti i do 12 milijardi $. The Guardian je objavio članak u kojem analizira da je standardna državna kazna 1.100 $ po prolivenom barelu nafte, no u slučaju velikog nemara penje se i do 4.300 $ po barelu. U najgorem scenariju, procjene o svakodenvnom curenju (115.000 barela) pomnožene s dva mjeseca potrebna za sanaciju bi mogle rezultirati i do 60 milijardi $ troškova.[54]
U SAD-u su se sve češće čule usporedbe izlijevanja nafte s uraganom Katrina koji je 2006. u rujnu preplavio New Orleans. Tom je prigodom poginulo 1.800 ljudi, a bijes stanovnika, zbog izuzetno spore reakcije vlasti te neinteresa koji je za katastrofu i stradanja pokazao tadašnji predsjednik George W. Bush, ubrzo se prelio cijelom zemljom i doveo prvo do pobjede demokrata na izborima za Kongres, a zatim i do pobjede Baracka Obame na izborima. Upravo stoga Bijela kuća odbacuje bilo kakvu sličnu usporedbu, no politička šteta je napravljena.[55] Uoči svog posjeta Meksičkom zaljevu 26. svibnja, Obama je poručio BP-u da "već jednom začepe tu prokletu rupu".[56]
Obama je također naredio da se do daljnjeg neće izdavati dozvole za bušenje na velikim dubinama. "Znam da to ne može umanjiti ogroman bijes i frustraciju koje ova katastrofa izaziva kod stanovnika Meksičkog zaljeva i brojnih Amerikanaca", rekao je Obama i najavio da kreće u žestoki obračun s korupcijom u naftnoj industriji kojom se, priznaje, trebao i ranije pozabaviti.[57]
Izvori
uredi- ↑ The Ongoing Administration-Wide Response to the Deepwater BP Oil Spill (press release). Whitehouse.gov. 5. svibnja 2010. Pristupljeno 8. svibnja 2010.
- ↑ White, Stephen. 3. svibnja 2010. BP's oil slickers; Bosses who earn millions claimed they could handle rig explosions. Daily Mirror. str. 14. Pristupljeno 13. svibnja 2010.
- ↑ BP 'army' battles Macondo flow. Upstream Online. 10. svibnja 2010. Pristupljeno 21. svibnja 2010.
- ↑ Interpreting NOAA’s Trajectory Prediction Maps for the Deepwater Horizon Oil Spill (PDF). NOAA. Pristupljeno 24. svibnja 2010.
- ↑ a b Jervis, Rick; Levin, Alan. 27. svibnja 2010. Gulf oil spill now largest in U.S. history as BP continues plug effort. USA Today. Pristupljeno 27. svibnja 2010.
- ↑ Bluestein, Greg; Borenstein, Seth. 27. svibnja 2010. Gulf oil spill now bigger than Exxon Valdez. News & Observer. Associated Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. svibnja 2010. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
- ↑ USA Today, Memorial Services Honors 11 Dead Oil Rig Workers. 25. svibnja 2010. Pristupljeno 26. svibnja 2010.
- ↑ Salazar: Oil spill 'massive' and a potential catastrophe. CNN. 2. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2019. Pristupljeno 1. svibnja 2010.
- ↑ Guard mobilized, BP will foot bill. Politico. Capitol News Company LLC. 1. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujna 2018. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
- ↑ Gillis, Justin. 18. svibnja 2010. Giant Plumes of Oil Forming Under the Gulf. The New York Times. Pristupljeno 18. svibnja 2010.
- ↑ Progress toward Gulf oil well cap. Reuters. 3. svibnja 2010. Pristupljeno 13. svibnja 2010.
- ↑ "Bird Habitats Threatened by Oil Spill" from National Wildlife. Nwf.org. 30. travnja 2010. Pristupljeno 3. svibnja 2010.
- ↑ Gulf Oil Slick Endangering Ecology [CBS News]. CBS. Preuzeto 2010-05-01. Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. lipnja 2010. (Wayback Machine) Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2010. Pristupljeno 28. svibnja 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Večernji list, 29.05.2010., str. 10
- ↑ Weiteres Öl-Leck entdeckt. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2010. Pristupljeno 2. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Focus: „Deepwater Horizon, Ölteppich wird immer größer“ 2. Mai 2010
- ↑ Report: Trotz aller Ölkatastrophen wenig gelernt (priopćenje). Zeit Online. 16. srpnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2010. Pristupljeno 21. srpnja 2010.
- ↑ Eksplozija na naftnoj platformi, 11 nestalih. HRT. 22. travnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 29. prosinca 2019.
- ↑ Potonula platforma, potraga za nestalima. HRT. 22. travnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 29. prosinca 2019.
- ↑ Izvanredno stanje u Louisiani. HRT. 29. travnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 29. prosinca 2019.
- ↑ “Zvono“ ne funkcionira. HRT. 9. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2010. Pristupljeno 29. prosinca 2019.
- ↑ Kemijskim sredstvima protiv mrlje. HRT. 11. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 29. prosinca 2019.
- ↑ Naftna mrlja u SAD-u: Proglašeno izvanredno stanje, Dnevnik.hr, 30-04-2010.
- ↑ Stotine milijuna dolara protiv naftne mrlje. HRT. 13. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 29. prosinca 2019.
- ↑ Može li itko i kako začepiti bušotinu?. HRT. 25. svibnja 2010. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć) - ↑ BP: Istjecanje nafte zaustavljeno, konačan rezultat za 48 sati, Dnevnik.hr, 28-05-2010.
- ↑ Tagesschau: „Die Ölpest wird immer bedrohlicher“, 1. Mai 2010
- ↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. svibnja 2010. (Wayback Machine) Bp.com, 26. Mai 2010, tauchen.de, Umwelt Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2010. (Wayback Machine) 26.Mai.2010; Q & A: "Top Kill" procedure next up for BP oil spill USA Today 26.Mai.2010 (Abgerufen am 27. Mai 2010)
- ↑ Ista ovakva katastrofa u Meksičkom zaljevu već se dogodila! Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. lipnja 2010. (Wayback Machine), Traži.hr
- ↑ a b c Strassmann, Mark. 15. srpnja 2010. BP: No New Oil Flowing into Gulf of Mexico. CBS News. CBS. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2010. Pristupljeno 21. srpnja 2010.
- ↑ Wells, Kent. Sealing Cap Installation Animation. BP. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. srpnja 2010. Pristupljeno 18. srpnja 2010.
- ↑ a b Gulf of Mexico oil stoppage going well, BP says. BBC News. BBC. 16. srpnja 2010. Pristupljeno 16. srpnja 2010.
- ↑ a b Robertson, Campbell; Fountain, Henry. 16. srpnja 2010. Obama Reacts Cautiously to Hopeful BP Test Results. The New York Times. The New York Times Company. Pristupljeno 16. srpnja 2010.
- ↑ Relief wells and Subsea containment illustration. BP. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2010. Pristupljeno 21. srpnja 2010.
- ↑ Daly; i dr. 26 May 2010. Heat on White House to do more about Gulf spill. Washington Examiner. Associated Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2010. Pristupljeno 21. srpnja 2010. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=
(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|date=
(pomoć) - ↑ Second Macondo relief well under way. Upstream Online. NHST Media Group. 17. svibnja 2010. Pristupljeno 25. svibnja 2010.
- ↑ Update on Gulf of Mexico Oil Spill – 1 June. BP. 1. lipnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. lipnja 2010. Pristupljeno 1. lipnja 2010.
- ↑ Update on Gulf of Mexico Oil Spill – 29 May. BP. 30. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2010. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
- ↑ Relief wells aim at pipe 18,000 feet deep. USA Today. 14. lipnja 2010. Pristupljeno 15. lipnja 2010.
- ↑ Nuckols, Ben. 30. svibnja 2010. BP turns to next attempt after top kill fails. Associated Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. lipnja 2010. Pristupljeno 21. srpnja 2010.
- ↑ Brenner, Noah; Guegel, Anthony; Hwee Hwee, Tan; Pitt, Anthea. 30. travnja 2010. Congress calls Halliburton on Macondo. Upstream Online. NHST Media Group. Pristupljeno 1. svibnja 2010.
- ↑ BP MC252 Gulf Of Mexico Response Continues To Escalate On And Below Surface (priopćenje). BP. 29. travnja 2010. Pristupljeno 29. travnja 2010.
- ↑ US says BP move to curb oil leak 'no solution. BBC News. 17. svibnja 2010.
- ↑ Rowena Mason. 18. svibnja 2010. Gulf of Mexico oil spill: BP insists oil spill impact 'very modest'. Daily Telegraph. Pristupljeno 20. svibnja 2010.
- ↑ Henderson, Bruce. 2010-05=22. Oil may harm sea life in N.C. The Charlotte Observer. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2018. Pristupljeno 31. svibnja 2010. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć) - ↑ State of emergency declared as oil spill nears Louisiana coast. CNN. 29. travnja 2010. Pristupljeno 29. travnja 2010.
- ↑ Bryan Walsh. (2010-05-01). Gulf of Mexico Oil Spill: No End in Sight for Eco-Disaster. Time. Retrieved 2010-05-01. News.yahoo.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 31. svibnja 2010.
- ↑ Heavy oil hits Louisiana shore, enters sea current. Australian Broadcasting Corporation. 20. svibnja 2010. Zanemaren tekst "http://www.abc.net.au/news/stories/2010/05/20/2904817.htm" (pomoć)
- ↑ Bruce Alpert. 25. svibnja 2010. The feds declare fisheries disaster in La., Miss., Ala. Times-Picayune. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2010. Pristupljeno 3. rujna 2021.
- ↑ Ekološka katastrofa u SAD-u: Naftna mrlja će BP stajati 3 milijarde dolara?, Index.hr, 03-05-2010.
- ↑ Oil spill could cost BP over $4,6 billion: report, Reuters, 02-05-2010
- ↑ BP says its Gulf oil spill costs now $450 million. Associated Press. 14. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2010. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
- ↑ Factbox—Companies Involved in US Gulf rig accident. 30. travnja 2010.
- ↑ BP faces extra $60bn in legal costs as US loses patience with Gulf clean-up
- ↑ Naftna mrlja prijeti SAD-u: Katastrofa veća od uragana Katrina Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2010. (Wayback Machine), Jutarnji list, 2. svibnja 2010.
- ↑ Večernji list, 27.05.2010., str. 14
- ↑ Katastrofa u Meksičkom zaljevu postaje "Obamina Katrina", 27-05-2010.