Izmirski zaljev
Izmirski zaljev (tur. İzmir Körfezi), prije poznat kao Smirnski zaljev, je zaljev u Egejskom moru, između poluotoka Karaburun i kopnenog područja Foçe. Dug je 64 km, a širok 32 km, s odličnim sidrištem. Grad İzmir, važan lučki grad Turske, okružuje dno zaljeva.
| Izmirski zaljev tur. İzmir Körfezi | |
|---|---|
| Zaljev | |
 Satelitska snimka zaljeva | |
| Etimologija | Grad İzmir |
| Položaj | |
| Koordinate | 38°26′42″N 26°44′47″E / 38.444936°N 26.746426°E |
| Smještaj | Zapadna obala Turske |
| More | Egejsko more |
| Države | |
| Obalni gradovi | İzmir |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 9604 km2 |
| Duljina | 32 km |
| Širina | 23 km |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Gediz, Meles |
  Izmirski zaljev Izmirski zaljev na zemljovidu Turske  | |
Geografija uredi
Sjeverna granica Izmirskog zaljeva definirana je kao linija, duga 13 nautičkih milja, koja spaja rt Kanlıkaya poluotoka Karaburun i rt Aslan.[1] Površina zaljeva je 9604km2, a duljna obale 464 km.[2][3]
Otok Uzunada, u Izmirskom zaljevu, četvrti je po veličini turski otok. Ostali otoci u zaljevu uključuju Hekim, otočje Foça (Orak, Fener Ada, Incir Ada, Metalik Ada), otočje Çiçek (Yassıca, Pırnarlı, İncirli, Akça), Karantina, Yılan i Büyük Ada.
Sedamnaest rijeka ulijeva se u zaljev, od kojih su najznačajnije Gediz i Meles.[1] Delta Gediz, koja je Ramsarsko područje, nalazi se na sjeveroistoku zaljeva.
Marina Levent je jedina marina koja se nalazi u zaljevu.
Izmirski zaljev nastao je tijekom geološkog razdoblja kvartara.[1] Glavna os zaljeva u smjeru istok-zapad nastala je kao rezultat lomljenja rasjeda.[1]
Flora i fauna uredi
Sjeveroistočna obala zaljeva stanište je sredozemne medvjedice. "İzmirski pričji raj" na sjeveru zaljeva i Laguna Çakalburnu na jugu mjesto su razmnožavanja ptica.
Povijest uredi
Poznato je da su prva naselja oko zaljeva nastala u mlađem kamenom dobu.[1] Najpoznatije naselje je Smirna, koja je osnovana oko današnjeg Bayraklıa 3300. godine pr. Kr..[1] Timur, koji je došao u İzmir nakon bitke kod Ankare, zauzeo je dvorac İzmir Port i njegovu okolicu u prosincu 1402. i naredio uništenje dvorca.[1] Tijekom Prvog svjetskog rata vodile su se pomorske bitke između dvorca Sancakburnu i Urle u ožujku 1915. i oko Uzunade u svibnju 1916.[4]
Gospodarstvo uredi
Luka İzmir teretna je i putnička luka smještena istočno od zaljeva. Sedma je najveća luka u Turskoj po volumenu kontejnera i trinaesta po tonaži tereta.[5][6]
U zaljevu postoji devet aktivnih pristaništa za putničke trajekte. Projekt İZKARAY, koji predviđa spajanje dviju strana zaljeva mostom, umjetnim otokom i tunelom, omogućit će cestovnu i željezničku vezu između okruga Balçova i Çiğli.[7]
Brodolomi uredi
Postoji pet poznatih brodoloma u Izmirskom zaljevu.[8] Na dubini od 16,4 metara od dvorca Sancakburnu nalaze se olupine dvaju brodova, od kojih je jedan dugačak 118 metara, a drugi 86 metara, koji su se sudarili jedan s drugim 1957. godine. Kod Güzelbahçea na dubini od 42 metra nalazi se još jedna olupina broda, koja je otkrivena početkom 2017., za koju se smatra da je riječ o 78 metara dugom teretnom brodu koji je potonuo u kasnim 1800-ima.[8][9]
Također se navodi da je tijekom Prvog svjetskog rata u zaljevu potopljen jedan do četiri broda.[4][10]
Deseci brodoloma iz dvorca Sancakburnu izvađeni su iz mora 1967. i sljedećih godina.[11]
Onečišćenje uredi
U razdoblju kada je oko zaljeva živjelo 200.000 ljudi, ispuštanje otpadnih voda u zaljev nije stvaralo očite probleme.[1] Međutim, s populacijom većom od 500.000 i industrijalizacijom, otpad koji je premašio kapacitet zaljeva da se obnovi počeo se ispuštati u zaljev.[1] U tom je razdoblju zagađenje postalo primjetnije i ljudi se više nisu mogli kupati u zaljevu.[1] Sa populacijom koja je 1990-ih premašila 1,7 milijuna, razina zagađenja je znatno porasla, a tragovi teških metala pronađeni su u ribama.[1] Godine 1992. İZSU je počeo graditi sustav za pročišćavanje i kanalizaciju, nazvan Projekt Grand Canal.[1] Pokrenut u listopadu 2002., sustav je spriječio ispuštanje otpadnih voda u zaljev.[12] Do 2010-ih uočeno je da je zagađenje u zaljevu uklonjeno i da se život u moru vratio u normalu.[1][13] Uz Projekt oceanografskog praćenja Izmirskog zaljeva koji provodi İZSU od 2000. godine, prati se čišćenje zaljeva.[14]
Slobodno vrijeme uredi
_%26_TCG_Ege_(F_256).jpg)
Jedriličarski klubovi u zaljevu su Karşıyaka SK i Göztepe SK, u unutarnjem dijelu zaljeva. Utrke jahti, jedrilica, kanua, veslanje i dragon boat održavaju se u zaljevu na Festivalu Izmirskog zaljeva, koji se organizira svake godine od 2017.[15] U zaljevu se nalaze Muzej mora İnciraltı i Muzejski i edukacijski brod Zübeyde Hanım. Postoji devet plaža s Plavom zastavom oko zaljeva (četiri u Foçi, tri u Karaburunu, jedna u Güzelbahçeu i jedna u Urli).[16] Zabranjeno je ronjenje na dvanaest točaka u zaljevu radi zaštite kulturne i prirodne baštine.[17]
Izvori uredi
- ↑ a b c d e f g h i j k l m Tekeli, İlhan. İzmirlilerin Denizle İlişkisini Güçlendirmekte Uygulanacak Tasarım Stratejisi (turski). academia.edu. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
- ↑ Güçlüsoy, Harun. Ožujak 2016. İzmir Körfezi'nin Deniz ve Kıyı Koruma Alanları. Pristupljeno 29. travnja 2020.
- ↑ İzmir Körfezi'ni Coğrafi Bilgi Sistemi ile Tanımak. Dağarcık Türkiye. 22. ožujka 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2019. Pristupljeno 29. travnja 2020.
- ↑ a b Körfezde 4 düşman batığı var. Yeni Asır. 24. rujna 2015. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ Yük İstatistikleri. Deniz Ticareti Genel Müdürlüğü. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2018. Pristupljeno 6. svibnja 2018.
- ↑ Konteyner İstatistikleri. Deniz Ticareti Genel Müdürlüğü. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2018. Pristupljeno 6. svibnja 2018.
- ↑ 5 milyarlık dev projede ilk adım. Yeni Asır. 20. rujna 2012. Pristupljeno 31. svibnja 2016.
- ↑ a b İzmir Körfezi'nde batık gemi buldular. Hürriyet. 3. lipnja 2017. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ İlhan, Tarık; Duman, Muhammet; Eronat, A. Hüsnü. Fall 2017. İzmir Körfezi Batıkları (PDF). Uluslararası Bilimsel Araştırmalar Dergisi. 2 (2). str. 371–381. Pristupljeno 2020-04-28 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć);|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Avusturya-Macaristan Gazetelerine Göre 1915-1916'da İzmir'in Savunulması ve Kösten Adası'nın Fethi. Düşünce ve Tarih Dergisi (37). Rujan 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
- ↑ Ürük, Yaşar. Martı Sevdalısı Bergama Vapuru'nun 50. Yaşına Merhaba. izmirkitap.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
- ↑ İzmir Körfezi'nin kurtuluşu olan Büyük Kanal Projesi yüzde yüze ulaştı. Arkitera. 23. rujna 2002. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ İzmir Körfezi yeniden canlandı. Posta. 17. veljače 2013. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ Körfezde Oşinografik İzleme. İZSU. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ İzmir Körfez Festivali'nde yarış heyecanı. TRT Haber. 22. rujna 2018. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ Blue Flag. Foundation for Environmental Education. Pristupljeno 28. travnja 2020.
- ↑ Su Altında Korunması Gerekli Kültür ve Tabiat Varlıkları ile İlgili Olarak Kültür Bakanlığı'nca Tespit Edilen ve Koordinat Listesi ve Haritalarda Belirtilen Bölgelerde Dalış Yasağının Uygulanması Hakkındaki 89/14235 ve 98/11087 Sayılı Kararnamelerin Yürürlükten Kaldırılması Hakkında Karar. T.C. Resmî Gazete. 24. rujna 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
Vanjske poveznice uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Izmirski zaljev |