Izmirski zaljev

Izmirski zaljev (tur. İzmir Körfezi), prije poznat kao Smirnski zaljev, je zaljev u Egejskom moru, između poluotoka Karaburun i kopnenog područja Foçe. Dug je 64 km, a širok 32 km, s odličnim sidrištem. Grad İzmir, važan lučki grad Turske, okružuje dno zaljeva.

Izmirski zaljev
tur. İzmir Körfezi
Zaljev
Satelitska snimka zaljeva
EtimologijaGrad İzmir
Položaj
Koordinate38°26′42″N 26°44′47″E / 38.444936°N 26.746426°E / 38.444936; 26.746426
SmještajZapadna obala Turske
MoreEgejsko more
Države
Obalni gradoviİzmir
Fizikalne osobine
Površina9604 km2
Duljina32 km
Širina23 km
Rijeke i otoci
PritociGediz, Meles
Izmirski zaljev na zemljovidu Turske
Izmirski zaljev
Izmirski zaljev
Izmirski zaljev na zemljovidu Turske
Zemljovid

Geografija

uredi

Sjeverna granica Izmirskog zaljeva definirana je kao linija, duga 13 nautičkih milja, koja spaja rt Kanlıkaya poluotoka Karaburun i rt Aslan.[1] Površina zaljeva je 9604km2, a duljna obale 464 km.[2][3]

Otok Uzunada, u Izmirskom zaljevu, četvrti je po veličini turski otok. Ostali otoci u zaljevu uključuju Hekim, otočje Foça (Orak, Fener Ada, Incir Ada, Metalik Ada), otočje Çiçek (Yassıca, Pırnarlı, İncirli, Akça), Karantina, Yılan i Büyük Ada.

Sedamnaest rijeka ulijeva se u zaljev, od kojih su najznačajnije Gediz i Meles.[1] Delta Gediz, koja je Ramsarsko područje, nalazi se na sjeveroistoku zaljeva.

Marina Levent je jedina marina koja se nalazi u zaljevu.

Izmirski zaljev nastao je tijekom geološkog razdoblja kvartara.[1] Glavna os zaljeva u smjeru istok-zapad nastala je kao rezultat lomljenja rasjeda.[1]

Flora i fauna

uredi

Sjeveroistočna obala zaljeva stanište je sredozemne medvjedice. "İzmirski pričji raj" na sjeveru zaljeva i Laguna Çakalburnu na jugu mjesto su razmnožavanja ptica.

Povijest

uredi
 
Karta zaljeva Pirija Reisa

Poznato je da su prva naselja oko zaljeva nastala u mlađem kamenom dobu.[1] Najpoznatije naselje je Smirna, koja je osnovana oko današnjeg Bayraklıa 3300. godine pr. Kr..[1] Timur, koji je došao u İzmir nakon bitke kod Ankare, zauzeo je dvorac İzmir Port i njegovu okolicu u prosincu 1402. i naredio uništenje dvorca.[1] Tijekom Prvog svjetskog rata vodile su se pomorske bitke između dvorca Sancakburnu i Urle u ožujku 1915. i oko Uzunade u svibnju 1916.[4]

Gospodarstvo

uredi
 
Luka İzmir

Luka İzmir teretna je i putnička luka smještena istočno od zaljeva. Sedma je najveća luka u Turskoj po volumenu kontejnera i trinaesta po tonaži tereta.[5][6]

U zaljevu postoji devet aktivnih pristaništa za putničke trajekte. Projekt İZKARAY, koji predviđa spajanje dviju strana zaljeva mostom, umjetnim otokom i tunelom, omogućit će cestovnu i željezničku vezu između okruga Balçova i Çiğli.[7]

Brodolomi

uredi

Postoji pet poznatih brodoloma u Izmirskom zaljevu.[8] Na dubini od 16,4 metara od dvorca Sancakburnu nalaze se olupine dvaju brodova, od kojih je jedan dugačak 118 metara, a drugi 86 metara, koji su se sudarili jedan s drugim 1957. godine. Kod Güzelbahçea na dubini od 42 metra nalazi se još jedna olupina broda, koja je otkrivena početkom 2017., za koju se smatra da je riječ o 78 metara dugom teretnom brodu koji je potonuo u kasnim 1800-ima.[8][9]

Također se navodi da je tijekom Prvog svjetskog rata u zaljevu potopljen jedan do četiri broda.[4][10]

Deseci brodoloma iz dvorca Sancakburnu izvađeni su iz mora 1967. i sljedećih godina.[11]

Onečišćenje

uredi

U razdoblju kada je oko zaljeva živjelo 200.000 ljudi, ispuštanje otpadnih voda u zaljev nije stvaralo očite probleme.[1] Međutim, s populacijom većom od 500.000 i industrijalizacijom, otpad koji je premašio kapacitet zaljeva da se obnovi počeo se ispuštati u zaljev.[1] U tom je razdoblju zagađenje postalo primjetnije i ljudi se više nisu mogli kupati u zaljevu.[1] Sa populacijom koja je 1990-ih premašila 1,7 milijuna, razina zagađenja je znatno porasla, a tragovi teških metala pronađeni su u ribama.[1] Godine 1992. İZSU je počeo graditi sustav za pročišćavanje i kanalizaciju, nazvan Projekt Grand Canal.[1] Pokrenut u listopadu 2002., sustav je spriječio ispuštanje otpadnih voda u zaljev.[12] Do 2010-ih uočeno je da je zagađenje u zaljevu uklonjeno i da se život u moru vratio u normalu.[1][13] Uz Projekt oceanografskog praćenja Izmirskog zaljeva koji provodi İZSU od 2000. godine, prati se čišćenje zaljeva.[14]

Slobodno vrijeme

uredi
Muzejski i edukacijski brod Zübeyde Hanım
Muzej mora İnciraltı

Jedriličarski klubovi u zaljevu su Karşıyaka SK i Göztepe SK, u unutarnjem dijelu zaljeva. Utrke jahti, jedrilica, kanua, veslanje i dragon boat održavaju se u zaljevu na Festivalu Izmirskog zaljeva, koji se organizira svake godine od 2017.[15] U zaljevu se nalaze Muzej mora İnciraltı i Muzejski i edukacijski brod Zübeyde Hanım. Postoji devet plaža s Plavom zastavom oko zaljeva (četiri u Foçi, tri u Karaburunu, jedna u Güzelbahçeu i jedna u Urli).[16] Zabranjeno je ronjenje na dvanaest točaka u zaljevu radi zaštite kulturne i prirodne baštine.[17]

Izvori

uredi
  1. a b c d e f g h i j k l m Tekeli, İlhan. İzmirlilerin Denizle İlişkisini Güçlendirmekte Uygulanacak Tasarım Stratejisi (turski). academia.edu. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
  2. Güçlüsoy, Harun. Ožujak 2016. İzmir Körfezi'nin Deniz ve Kıyı Koruma Alanları. Pristupljeno 29. travnja 2020.
  3. İzmir Körfezi'ni Coğrafi Bilgi Sistemi ile Tanımak. Dağarcık Türkiye. 22. ožujka 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2019. Pristupljeno 29. travnja 2020.
  4. a b Körfezde 4 düşman batığı var. Yeni Asır. 24. rujna 2015. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  5. Yük İstatistikleri. Deniz Ticareti Genel Müdürlüğü. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2018. Pristupljeno 6. svibnja 2018.
  6. Konteyner İstatistikleri. Deniz Ticareti Genel Müdürlüğü. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2018. Pristupljeno 6. svibnja 2018.
  7. 5 milyarlık dev projede ilk adım. Yeni Asır. 20. rujna 2012. Pristupljeno 31. svibnja 2016.
  8. a b İzmir Körfezi'nde batık gemi buldular. Hürriyet. 3. lipnja 2017. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  9. İlhan, Tarık; Duman, Muhammet; Eronat, A. Hüsnü. Fall 2017. İzmir Körfezi Batıkları (PDF). Uluslararası Bilimsel Araştırmalar Dergisi. 2 (2). str. 371–381. Pristupljeno 2020-04-28 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć); |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  10. Avusturya-Macaristan Gazetelerine Göre 1915-1916'da İzmir'in Savunulması ve Kösten Adası'nın Fethi. Düşünce ve Tarih Dergisi (37). Rujan 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
  11. Ürük, Yaşar. Martı Sevdalısı Bergama Vapuru'nun 50. Yaşına Merhaba. izmirkitap.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.
  12. İzmir Körfezi'nin kurtuluşu olan Büyük Kanal Projesi yüzde yüze ulaştı. Arkitera. 23. rujna 2002. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  13. İzmir Körfezi yeniden canlandı. Posta. 17. veljače 2013. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  14. Körfezde Oşinografik İzleme. İZSU. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  15. İzmir Körfez Festivali'nde yarış heyecanı. TRT Haber. 22. rujna 2018. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  16. Blue Flag. Foundation for Environmental Education. Pristupljeno 28. travnja 2020.
  17. Su Altında Korunması Gerekli Kültür ve Tabiat Varlıkları ile İlgili Olarak Kültür Bakanlığı'nca Tespit Edilen ve Koordinat Listesi ve Haritalarda Belirtilen Bölgelerde Dalış Yasağının Uygulanması Hakkındaki 89/14235 ve 98/11087 Sayılı Kararnamelerin Yürürlükten Kaldırılması Hakkında Karar. T.C. Resmî Gazete. 24. rujna 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2019. Pristupljeno 27. srpnja 2019.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Izmirski zaljev