Otvori glavni izbornik
Ilirska kolonizacija juga Italije

Japigi (Iapigi, Japiđi, Japiđani, albanski: Japigët, grčki: Ἰάπυγες, latinski: Ĭāpyges) su bili antički proto-indoeuropski narod porijeklom iz Ilirije koji se u periodu između II i I tisućljeća pr. Kr. doselio na područje današnje talijanske regije Apulija. Stari Grci su ih nazvali po Dedalovom sinu koji se zvao Japiks (Iapyx, Iapyges).

PorijekloUredi

Japigi su se doselili iz područja Ilirije, točnije, sa teritorija na kojem se nalazi današnja država Albanija. Japigi su govorili tzv. mesapski jezik, koji je indoeuropski i njime su govorila plemena na jugu današnje Italije: Japigi, Mesapi i Peuceti. Smatra se da je mesapski jezik porijeklom ilirski jezik na osnovu vlastitih imena koja su pronađena uklesana na nadgrobnim spomenicima ili u zapisima antičkih povijesničara. Ovaj narod bavio se poljoprivredom i stočarstvom. Posebno su bili značajni kao uzgajivači konja.

Nakon što su Japigi prešli Jadransko more sa istoka na zapad, iskrcali su se u Apuliji i tu se pomiješali sa domaćim stanovništvom nakon čega su se formirale tri različite etničke grupe koje su Grci nazvali Dauni, Peuceti i Mesapi. Dauni su naseljavali područje oko današnjeg grada Foggia, Peuceti oko Barija, a Mesapi najjužnije, oko Salenta.

Rimski povijesničari su nazvali područja koja su naseljavali Dauni i Peuceti Apulija a tamošnje stanovnike Apuli, dok je područje na kojem su živjeli Mesapi dobilo naziv Kalabrija a tamošnji narod Salentini.

Japigi su bili u srodstvu i sa Enotrima, još jednim plemenom illirskog porijekla koje je obitavalo na području današnje talijanske regije Basilicata i sjeverne Kalabrije.

Između VIII i IV stoljeća pr. Kr. Japigi su dostigli svoj vrhunac što se može zaključiti iz vješto izrađenih predmeta od keramike. U vrijeme grčke kolonizacije Mediterana u periodu od VIII od VI stoljeća pr. Kr. Japigi su pružili snažan otpor naprednijoj grčkoj civilizaciji.