Josip Vončina

Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.

Životopis uredi

Rodio se 18. rujna 1932. u Ravnoj Gori, Gorski kotar. Osnovnu školu i niže razrede gimnazije završio je u Požegi, više razrede gimnazije u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao studijske grupe: VIII. (Narodni jezik i književnost) i IX. (Ruski jezik i književnost).

Od 1956. do 1960. je korektor, potom lektor u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga u Zagrebu. Potkraj 1960. izabran je za asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1965. promoviran je u doktora filoloških znanosti na temelju disertacije "Jezik Antuna Kanižlića", 1968. docent, 1974. izvanredni profesor, 1978. redoviti profesor.

Više je godina predavao na pedagoškim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Od 1976. do 1978. godine je prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga jezika: 1962.1963. u Kölnu, 1963. – 1964. i 1964. – 1965. u Rennesu, 1969. u Mannheimu. Gost profesor: 1972. – 1973. u Kölnu, 1990. u Zürichu. Od 1992. do 1999. bio je predstojnik Katedre za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju. Umirovljen je 1. listopada 1999.

Godine 1972. pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole; u toj je školi više godina bio predavač i lektor. Od 1981. do 1983. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva. Sudjelovao je na više od stotinu znanstvenih skupova.

Rad u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti: 1977. član suradnik, 1986. izvanredni član, 1991. redoviti član. Od 1997. tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU. Ostale dužnosti u HAZU: voditelj istraživačkog projekta Proučavanje povijesti hrvatskoga književnog jezika; glavni urednik Dopuna Akademijina rječnika; urednik IV. knjige projekta Hrvatska i Europa.

Rad u Matici hrvatskoj: izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti.

Godine 1989. dobio je nagradu "Božidar Adžija" za značajnu znanstvenu djelatnost u oblasti društveno-humanističkih znanosti u području hrvatske leksikografije.

Objavio je više od dvije stotine znanstvenih i stručnih priloga (članaka, rasprava i knjiga).

Knjige uredi

Analize starih hrvatskih pisaca. Čakavski sabor, Split 1977.
Jezičnopovijesne rasprave. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979.
Jezična baština. Lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Književni krug, Split 1988.
Korijeni Krležina Kerempuha. Naprijed, Zagreb 1991.
Preporodni jezični temelji. Matica hrvatska, Zagreb 1993.
Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza. Posebni prilog Stoljećima hrvatske književnosti. Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Za tisak je priredio nova izdanja hrvatskih književnih tekstova kojima su autori: Marko Marulić, pjesnici Ranjinina zbornika, Mavro Vetranović, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Pavao Ritter Vitezović, Milutin Cihlar Nehajev. Popratne je rasprave napisao pretiscima: Nikola Dešić, Raj duše (1560.); Ivan Belostenec, Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (1740.).

Izvori uredi

http://info.hazu.hr/josip_voncina_biografija (preuzeto: 18. listopada 2010.)
https://web.archive.org/web/20091003041637/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0202.nsf/AllWebDocs/strcic1 (preuzeto: 18. listopada 2010.)

Vanjske poveznice uredi

Josip Vončina, Belostenčev hibridni jezik

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.