Juraj V. Zrinski

Juraj V. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi György) Čakovec, 31. siječnja 1599. - Požun, 28. prosinca 1626.), bio je hrvatski ban i vojskovođa.

Juraj V. Zrinski (1599.-1626.)

ŽivotUredi

Grof Juraj V. Zrinski bio je hrvatski ban od 1622. godine do svoje smrti 1626. godine. Bio je sin Jurja Zrinskog IV. (koji je 1574. godine u Nedelišću dao tiskati poznatu knjigu Decretum tripartitum) i grofice Sofije Zrinski rođ. Stubenberg.

Slavni Jurjev djed Nikola Šubić Zrinski Sigetski poginuo je junački braneći mađarsku tvrđavu Siget od turskog napada.

U ranoj mladosti odgojen u protestantskoj (luteranskoj) vjeri, Juraj je kasnije prešao na katoličanstvo, te protjerao protestantske propovjednike, obnovivši katoličke župe. Najviše je boravio u Ozlju, a od 1625. godine, kada mu je umro stariji brat Nikola VI., trajno se preselio na svoj posjed u Međimurju, u utvrđeni dvorac Čakovec.

Dana 15. studenoga 1622. godine Juraj Zrinski imenovan je hrvatskim banom. U svoje vrijeme bio je poznat kao hrabar i neustrašiv ratnik, ali i po tome što je bio nadmen i imao britak jezik. Osobito se proslavio u bitki s Turcima kod Palanke, a poznati su njegovi uspješni vojni pohodi 1624. godine na Kostajnicu i Jasenovac, gdje je zadao teške poraze Osmanlijama.

Bio je oženjen groficom Magdalenom Széchy i imao dva sina, Nikolu VII. i Petra, koji su kasnije postali istaknuti hrvatski banovi i obojica umrli nasilnom smrću, cijeli se život boreći za Hrvatsku.

Juraj je umro u vojnom taboru u Požunu (današnja Bratislava u Slovačkoj), gdje je sudjelovao sa svojom postrojbom u Tridesetogodišnjem ratu. Povijesni izvori govore da je bio otrovan[1][2] po nalogu austrijskog carskog generala Albrechta von Wallensteina, nakon što je došlo do njihovog verbalnog sukoba. Pokopan je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu udaljenom dva kilometra sjeverno od Čakovca.

IzvoriUredi

  1. Franjo Pajur, O zrinsko-frankopanskoj uroti, // Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, sv. 44 (218), br. 5 (312). Studeni 2011., str. 57–67. (Hrčak), str. 62.:
    "(...) nakon prerane i po nekima dvojbene očeve smrti u Tridesetogodišnjem ratu (Juraj Zrinski “kod Wallensteinovog stola otrovanom rotkvom počašćen, umre od otrova u Požunu dne 18. prosinca 1626. navršiv jedva dvadeset devetu godinu), (...)"
  2. Josip Bratulić, Petar Zrinski i njegova Opsida sigecka u povjesnicama hrvatske književnosti:
    "Šime Ljubić u drugoj knjizi svog Ogledala književne povijesti jugoslavjanske (...) Nakon što je ukazao, kao povjesničar i izdavač povijesnih vrela, na smrt njihova oca Jurja, koji je za Waldsteinovim stolom otrovan (1626.), (...)", Kolo, 3, 2016., pristupljeno 17. listopada 2020.

Vanjske povezniceUredi