Otvori glavni izbornik

Gradska naseljaUredi

ZemljopisUredi

 
Dvorac na litici.

Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tome mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija).

Grad je samo 15-tak kilometara udaljen od Slovenije: s gradovima Metlikom (oko 15 km), Črnomljem (oko 30 km) i Novim Mestom (oko 35 km) dobro je cestovno i željeznički povezan. Stoga ima dobre uvjete za međudržavnu pograničnu suradnju.

StanovništvoUredi

Naselje se počelo razvijati ispod staroga grada, a Grad Ozalj danas ima 7.932 stanovnika (2004.) čiji se zaposleni podjednako bave djelatnostima primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (po oko 30%). Od ukupnog stanovništva čak je 27% dnevnih migranata – ponajviše u 15-tak kilometara udaljeni Karlovac s kojim postoji cestovna i željeznička veza.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Ozalj, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 14.787 13.908 (94,05%) 142 (0,96%) 167 (1,20%) 570 (3,85%)
1981. 14.162 13.393 (94,56%) 314 (2,21%) 181 (1,27%) 274 (1,93%)
1971. 17.607 16.894 (95,95%) 477 (2,70%) 33 (0,18%) 203 (1,15%)

Ozalj (naseljeno mjesto)Uredi

  • 2001. - 1.164
  • 1991. - 1.184 (Hrvati - 1.089, Srbi - 49, Jugoslaveni - 16, ostali - 30)
  • 1981. - 599 (Hrvati - 573, Srbi - 10, Jugoslaveni - 6, ostali - 10)
  • 1971. - 217 (Hrvati - 193, Srbi - 7, ostali - 17)

IzvorUredi

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

UpravaUredi

PovijestUredi

Grad se prvi put spominje 1244. kao slobodni kraljevski grad. Od kraja 14. stoljeća (1398.) u vlasništvu je Frankopana iz čijih je ruku rodbinskim vezama 1550. prešao pod obitelj Zrinski koja mu je ostala vlasnikom sve do 1671. godine.

Koliko je Ozalj vezan za Zrinske i Frankopane, govori i podatak da je za Dan grada određen 30. travnja - kao uspomena na događaj iz 1671. kada su pogubljena dvojica najvećih hrvatskih plemića što je nažalost značilo i kraj uloge njihovih obitelji u hrvatskoj povijesti.

GospodarstvoUredi

Ozalj danas ima osnove i za razvoj turizma, naročito kulturno-povijesnog i izletničkog karaktera. Zahvaljujući pitoresknoj okolici i činjenici da je u gradu rođena velika slikarica Slava Raškaj, koja se mnogo bavila upravo pejzažima ozaljske okolice, ovaj je kraj vrlo pogodan za organiziranje likovnih kolonija, domaćega i međunarodnoga karaktera. Uz kupalište na Kupi, ozaljski kraj je zanimljiv i stoga jer je spoj brežuljkastog i nizinskog prostora, s mnoštvom prirodnih i antropogenih potencijala.

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

 
Hidroelektrana Munjara na rijeci Kupi u Ozlju.

Srednjovjekovni grad Ozalj, smješten na klisuri iznad rijeke Kupe, pregrađen je u dvorac u 18. st..

U Ozlju je na Kupi izgrađena i jedna od prvih hidroelektrana u Hrvatskoj – 1908. počela je opskrbljivati energijom industrijske pogone, ali nije poslužila razvoju ozaljske industrije, nego karlovačke. Neorenesansna zgrada hidroelektrane kulturni je spomenik.

ObrazovanjeUredi

  • Osnovna škola "Slava Raškaj" Ozalj

KulturaUredi

U Ozlju je danas smješten gradski muzej, a on je i sjedište Pučkog otvorenog učilišta Ivana Belostenca. U sklopu muzeja uređen je i etno-park, udaljen nekoliko stotina metara od središta grada.

  • ozaljski književni (kulturni) krug

ŠportUredi

GalerijaUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ozalj


  Nedovršeni članak Ozalj koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.