Karla Kolesarić

hrvatska književnica

Karla Kolesarić (Bjelovar, 1884. - Bjelovar, 1967.) - hrvatska književnica

Karla Kolesarić
Rođenje1888.
Bjelovar, Hrvatska
Smrt1967.
Bjelovar, Hrvatska
Zanimanjeknjiževnica
NacionalnostHrvatica
Književne vrsteproza, drama
SuprugSlavoljub Eduard Kolesarić
Važnija djela
  • Najdragocjenija ruda, (1928.), Buđenje, (1930.), Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera, (1931.), Što svaka majka želi, (1936.), Velika obitelj : zgode i nezgode momčeta Dragutina, (1937.)
Portal o životopisima

Rođena je u Bjelovaru 1888. godine. Pisala je u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata te za vrijeme Drugog svjetskog rata. Najviše je pisala za djecu te je osim priča i pripovijesti, za najmlađe pisala i dramske igre te glazbeno-scenske igrokaze. Dramska jednočinka „Ciganska radost i žalost“ Karle Kolesarić prvi put je izvedena u Bjelovaru 15. svibnja 1926. godine. Njeno najpoznatije djelo je zbirka „Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera“ koja je prvi put objavljena u Zagrebu 1931. godine, a ilustracije je naslikao cijenjeni hrvatski slikar i strip majstor Andrija Maurović. Knjiga je ponovno objavljena 2019. u izdanju naklade „Ognjište“.[1] Cijela knjiga koncipirana je u obliku osam kratkih priča koje bajkovito opisuju nastanak Plitvičkih jezera i njihovih imena učeći o istinskim vrijednostima.[2]

Sudjelovala je u pokretanju Almanaha Društva hrvatskih književnica (1938.). Svoje radove objavljivala je u časopisima: „Almanah”, „Bilogora”, „Hrvatski planinar”, „Hrvatski radiša” i dr. Bavila se socijalnim i humanitarnim radom.[3] Svirala je klavir i nastupala u predstavama.

Njezin suprug bio je pukovnik Slavoljub Eduard Kolesarić, gradonačelnik Bjelovara 1943. godine. Odstupio je s dužnosti zbog bolesti.

Pokopana je na groblju svetog Andrije u Bjelovaru.

Izvori

uredi