Katoličanstvo u Hrvatskoj

Katoličanstvo je najraširenija vjeroispovijed u Republici Hrvatskoj.

Prema popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine, 86,28% stanovništva izjašnjava se rimokatolicima, dok ih je 2001. bilo nešto više (87,97%). Većina hrvatskih katolika su rimokatolici, a postoji mala zajednica grkokatolika.

Pravni položaj

U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu, može osnivati i sama katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:

1. o pravnim pitanjima,
2. o suradnji na području odgoja i kulture i
3. o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.

Crkveni redovi i kongregacije

U RH danas djeluju ovi crkveni redovi i kongregacije: franjevci • salezijanci • pavlini • verbiti • benediktinci • ivanovci • karmelićani • isusovci • trapisti • dominikanci. Nekad su djelovali i augustinci.

Tradicionalni katolici

U Hrvatskoj postoji i malobrojna zajednica katoličkih tradicionalista, koji prakticiraju pretkoncilsku Tridentsku misu na latinskom jeziku. Ohrabrena papinim motuproprijem Summorum Pontificum 2007., skupina zagrebačkih vjernika pokreće inicijativu za obnovom tradicionalne mise, na što je Zagrebačka nadbiskupija 2011. imenovala svećenika koji se pastoralno skrbio o zajednici tradicionalista. Bratstvo sv. Pija 2018. pokreće redovni pastoral u Hrvatskoj.

Školstvo

Danas djeluju ovi katolički bogoslovni fakulteti: u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Rijeci.

Sjemeništa se danas nalaze u Zagrebu (nadbiskupsko i međubiskupijsko), Splitu, Zadru i Sinju.

Vanjske poveznice

• Hrvatska biskupska konferencija