Otvori glavni izbornik

Augustinci[2] ili Augustinski heremiti (lat. Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.; ranije poznati kao Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.), prosjački katolički crkveni red, koji je nastao u ožujku 1244. godine, ujedinjenjem više pustinjačkih grupa.

Augustinski heremiti
NewOSAlogo.png
Kratica naziva: O.S.A. (prije O.E.S.A.)
Krilatica: Anima una et cor unum in Deum
Godina osnivanja: 1. ožujka 1244.
Sjedište: Via Paolo VI, 25, 00193 Rim, Italija
Trenutni čelnik:
Alejandro Moral
Broj pripadnika: 2.804[1]
Poznati pripadnici: Martin Luther, Gregor Mendel, Luis de León, Andres Urdaneta, Sveti Nikola Tolentinski, Sveta Rita, Thomas iz Villanove, Giles iz Rima, Gracija Kotorski

Povijest augustinskog redaUredi

Papa Inocent IV. ujedinio je 16. prosinca 1243., na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje Toskane i dijela Lacija, Lucce i Siene dvijema bulama. Bulom Praesentium vobis odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom Incumbit nobis osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima sv. Augustina.[3]

Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima († 1157.). Red je imao 180 samostana u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Portugalu, Engleskoj i Češkoj.

Na području Republike Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku Hvaru[4]: u Sućurju[5], Hvaru, u špilji iznad Sv. Nedilje i Jelsi, otoku Braču[6], u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj, a imaju samostane i u [[Rijeka|Rijeci] (1315.), Iloku (1438.) i Vaški (15. st.) i Senju (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli 1533. godine.[7]

U Hrvata se augustinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije Derži (Drža, Derša), u okolici Bača [8]. Današnju grkokatoličku katedralu Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.

IzvoriUredi

  1. catholic-hierarchy.org. Ordo Fratrum S. Augustini pristupljeno 5. travnja 2013
  2. Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
  3. Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
  4. Državni arhiv Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru
  5. Augustinski samostan u Sućurju
  6. Collectio Felbar Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.
  7. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.
  8. Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Augustinski heremiti


  Nedovršeni članak Augustinski heremiti koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.