Klorovodik

HCl; bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Klorovodik
HCl
IUPAC nomenklatura Hydrogen chloride
Ostala imena {{{ostala imena}}}
Identifikacijski brojevi
CAS broj 7647-01-0
UN broj 1050
RTECS broj MW4025000
EC broj 231-595-7
PubChem broj 18348331 313, 18348331
Osnovna svojstva
Molarna masa 36,46 g/mol
Relativna molekulska masa 36,46 g/mol
Izgled Bezbojni plin
Gustoća

1,49 kg/m³

Talište {{{tališteK}}} −85,05 °C
Vrelište {{{vrelišteK}}} −114,2 °C
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti
Opasno za okoliš
Opasno za okoliš
(N)
NFPA 704
0
3
1
ACID
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Sigurnost uredi

Zbog toga što je klorovodična kiselina jaka kiselina, nagriza sva živa tkiva i mnoge materijale osim gume. Zbog toga se prilikom rukovanja koncentriranim otopinama koriste gumene zaštitne rukavice.

Osobine uredi

U 1l vode otapa se 503l klorovodika (pri standardnim uvjetima).

Dobivanje uredi

Industrijski se dobiva kao sporedni proizvod pri kloriranju organskih spojeva, i te vrlo čist izgaranjem (spaljivanjem) vodika u struji klora. Reakciju valja strogo nadzirati (kao i pri spaljivanju vodika u kisiku) da ne dođe do eksplozije. Plinovi se miješaju tek kad se vodik zapali.

H2(g) + Cl2(g) --> 2 HCl(g)

Ova je reakcija još jedan dokaz velike reaktivnosti klora.
Nastali klorovodik reagira s vodom, a toplina oslobođena reakcijom se odvodi.

HCl(g) + H2O(I) --> H3O+(aq) + Cl-(aq)

Zbog navedene protolitičke reakcije i vrlo dobre topljivosti u vodi, vodena otopina klorovodika reagira kiselo i nazivamo je klorovodična kiselina.

Laboratorijski se može proizvesti na podosta načina:

1. Reakcijom natrijeva klorida i koncentrirane sumporne kiseline

2 NaCl + H2SO4 --> 2 HCl(g) + Na2SO4

Navlaženi plavi lakmusov papir pocrveni, što je dokaz da reakcijom klorovodika s vodom nastaje kiselina. Vodoskok pri njegovoj proizvodnji je dokaz dobre topljivosti klorovodika u vodi, a bijeli sirasti talog srebrova klorida dokaz je kloridnih (Cl-) iona, što znači da je nastala klorovodična (kloridna ili solna) kiselina. Klorovodična kiselina svrstava se među jake kiseline.

Cl-(aq) + Ag+(aq) --> AgCl(s)

Reakcija s AgNO3 rabi se za dokazivanje klorida u vodi.

Uporaba uredi

Osim za proizvodnju klorovodične kiseline, klorovodik služi i za kloriranje nezasićenih organskih spojeva. Klorovodik je važna sirovina u proizvodnji plastičnih masa, primjerice polivinil klorida (PVC).

Nedovršeni članak Klorovodik koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.