Korintski zaljev

Korintski zaljev (grčki: Κορινθιακός Κόλπος) je dio istočnog Jonskog mora u Grčkoj. Zaljev je dobio ime po najvećoj i povijesno najzačajnijoj luci i gradu u zaljevu - Korintu.

Satelitski snimak poluotoka Peloponeza, sa pozicijom Korintskog zaljeva (gornji desni ugao)
Pogled na Korintski zaljev

Zemljopisne odlikeUredi

Sa zapada Korintski zaljev je preko tjesnaca Rio povezan sa Patraskim zaljevom. Sa istoka zaljev završava kod drevnog grada Korinta, danas je tu i ulaz u Korintski kanal. Područje Korintskog zaljeva kao i cijela Grčka je jedno od najtrusnijih područja u cijeloj Europi.

Zaljev je dugačak oko 130 km i širok od 8 do 32 km, najveće dubina od 935 m. Sjeverna obala zaljeva je strma i nepristupačna, nasuprot tome- južna obala Peloponez je puno blaža i razvredenija. Korintski zaljev je danas premošćen na svom najužem dijelu kod prevlake Rio novim mostom Rio-Antirio, jednim od najvećih mostova u Europe.

U zaljevu ima puno naselja, između ostalog tu su; Korint (na krajnjem istoku zaljeva), pa Nafpakos i Itea (na sjevernoj obali), te Kijato i Egion (na južnoj. obali zaljeva).

Na obale Korintskog zaljeva izlaze sljedeće grčke prefekture (okruzi):

Zaljev u povijestiUredi

Korintski zaljev se u srednjem vijeku zvao Lepantski zaljev, po gradu Lepantu, današnjem gradu Nafpakos. U ovom zaljevu odigrala se je velika;