Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu. Iako su ga stariji autori smatrali dijelom Jadranskog mora, Jonsko more se sada smatra zasebnom morskom površinom. U Jonskome moru južno od Grčke, u tzv. Bezdanu Kalipso, izmjerena je najveća dubina u Sredozemlju (5267 m). Bezdan Kalipso je seizmički vrlo aktivno područje.

Jonsko more
More
Rt Drastis na Krfu i Jonsko more
Položaj Jonskog mora
Položaj
Koordinate38°N 19°E / 38°N 19°E / 38; 19
SmještajJužna Europa
Države
Granična moraJadransko more, Tirensko more, Sredozemno more
Fizikalne osobine
Duljina730 km
Širina460 km
Dubina 
 • Najveća5267 m
Salinitet35 ‰
Rijeke i otoci
PritociSimeto, Neto, Sinni, Agri, Ahelos, Alfej
Otoci50-ak
Jonsko more na zemljovidu Sredozemlja
Jonsko more
Jonsko more
Jonsko more na zemljovidu Sredozemlja
Zemljovid

Jonsko more povezano je s Tirenskim morem Mesinskim vratima, a s Jadranskim morem Otrantskim vratima. Najveći otoci u ovome moru smješteni su duž njegovoga istočnog ruba i teritorijalno pripadaju Grčkoj. To su Krf, Zakintos, Kefalonija, Itaka, i Lefkada, tj. Jonski otoci.

Najvažnije trajektne veze su između Patrasa u Grčkoj i Brindisija i Ancone u Italiji, koje prelaze istočnim i sjevernim dijelom Jonskoga mora, te veze iz Pireja prema zapadu.

Etimologija

uredi

Jonsko more potječe od latinskoga Mare Ionium, ranije od starogrčkoga Ἰόνιος θάλασσα (latinizirano: "Iónios thálassa") i vjerojatno nije povezano s drevnom Jonijom, niti s tradicionalnim grčkim plemenom Jonima čije se ime piše sa slovom omega umjesto omikrona. Prema legendi more nazvano po starogrčkoj mitološkoj ljepotici Iji (Ἰώ, latinizirano: Iṓ), kćerki riječnoga božanstva Inaha i Herinoj svećenici, u koju se Zeus zaljubio i pretvorio ju u junicu da bi ju sakrio od ljubomorne Here. Hera je prozrela prevaru i progonila Iju, koja je preplivala Jonsko more kako bi pobjegla od Herina gnjeva.[1]

Prema drugoj legendi, more je dobilo ime po liku iz grčke mitologije Joniju, sinu Dura i unuku Epidamna, koji je pak bio sin Posejdona, boga mora i potresa.

Opseg

uredi

Međunarodna hidrografska organizacija definira granice Jonskoga mora na sljedeći način:[2]

Na sjeveru. Linija koja ide od ušća rijeke Butrinto (39°44'N) u Albaniji, do rta Karagol na Krfu (39°45'N), duž sjeverne obale Krfa do rta Kephali (39°45'N) i odatle do rta Santa Maria di Leuca u Italiji.
Na istoku. Od ušća rijeke Butrinto u Albaniji duž obale do rta Matapan.
Na jugu. Crta od rta Matapan do rta Passero, krajnje južne točke Sicilije.
Na zapadu. Istočna obala Sicilije i jugoistočna obala Italije do rta Santa Maria di Leuca.

Važnije luke i gradovi

uredi

Od juga prema sjeveru na zapadu, zatim od sjevera prema jugu na istoku:

Sirakuza, Katania, Mesina, Taranto, Himara, Krf, Igumenica, Preveza, Astakos, Argostoli, Patras, Kiparisija, Pilos, Metoni, Jonski otoci.

Galerija slika

uredi

Izvori

uredi
  1. Hrvatska enciklopedija (Ija). www.enciklopedija.hr. 29. studenoga 2023. Pristupljeno 29. studenoga 2023.
  2. Limits of Oceans and Seas (PDF). 3rd izdanje. Organisation hydrographique internationale. 1953. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. listopada 2011. Pristupljeno 28. prosinca 2020.

Povezani članci

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Sestrinski projekti
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Jonsko more
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jonsko more