Posejdon

grčki bog mora i zemljotresa; grčki pandan Neptunu

Posejdon (grč. Ποσειδῶν, Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat. Posejdonov je pandan u rimskoj mitologiji Neptun.

Posejdon

Grčka mitologija

Bog mora, oluja, potresa, suša, poplava i konja
član Kapitolijske trijade
Posejdon
Adam Terracotta: Neptun (Posejdon), 1725., Kalifornija
Druga imena Kralj Atlantide, Zemljotresac, Donositelj oluja (The Stormbringer)
Boravište Olimp
Simbol Trozubac
Centar kulta Kapitolij
Suprug(a) Amfitrita
Roditelji Kron, Reja
Braća i sestre Demetra, Had, Hera, Hestija, Zeus
Djeca Antej, Damast, Haribda, Hrisaor, Kimopoleja, Najade, Lamija,Pegaz, Polifem, Sciron, Skila, Tezej, Triton
Svetkovine Aeginetarum Feriae[1]
Ekvivalent Neptun

EtimologijaUredi

Posejdonovo ime vjerojatno je izvedeno od grčkih riječi ποσις, posis = "muškarac", "muž" i δα, da = "zemlja".

KultUredi

 
Posejdon, skulptura u Kopenhagenu

Osim u rimskoj mitologiji gdje je bio štovan kao Neptun, Posejdon je svoje pandane imao i u ilirskoj mitologiji - Rodon te u etruščanskoj - Nethuns.

U mikenskoj je kulturi bio štovaniji od samog Zeusa, a natpisi s njegovim imenom pronađeni su na brojnim spomenicima i natpisima.

 
Angelo Bronzino: Neptun (Posejdon), 1540.1550.

Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, a katkad su utapali konje kao žrtvu. Posejdon je zauzvrat stvarao mirno more i nove otoke. Kad je bio uvrijeđen ili ignoriran, svojim bi trozubom udario tlo te bi uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje.

U Rimu je bio prvenstveno štovan kao bog konja - Neptune Equester, zaštitnik konjskih utrka. Postojao je njegov hram u blizini konjskih trkaćih staza u Rimu - Circus Flaminius, a također i jedan u mjestu Campus Martius gdje se slavila svečanost Neptunalia 23. srpnja.

KarakteristikeUredi

Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju su vukli nilski konji ili obični konji koji su mogli jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te s ribama trozupkama.

Njegova je palača bila na oceanskom dnu, sazdana od koralja i dragulja.

MitologijaUredi

Rođenje i djetinjstvoUredi

Posejdon je bio Kronov i Rejin sin. Kao i njegovu braću i sestre, progutao ga je njegov otac. Poslije ih je spasio Zeus prisilivši svog oca da ih sve povrati. Zeus, Hekatonhiri, Giganti i Kiklopi svrgnuli su krona i ostale Titane. Prema drugoj inačici mita, Posejdona su odgojili Telhini, stanovnici otoka Roda. Kad je svijet podijeljen na tri dijela, Zeus je dobio zemlju i nebo, Had podzemlje, a Posejdon more.

 
Johann Ulrich Krauss: Neptun (Posejdon) i Kenida, 1690.

LjubavniciUredi

  • Njegova žena bila je Amfitrita, Nerejeva i Doridina kći, nimfa i morska božica. S njom je imao sinove Tritona i kćer Rodu.
  • Posejdon se zaljubio u Pelopa, prekrasnog mladića, Tantalova sina. Odveo ga je na Olimp i učinio ga svojim ljubavnikom, prije nego što je to učinio Zeus s Ganimedom. Da bi mu zahvalio za njegovu ljubav, Posejdon je Pelopu dao krilatu kočiju koju je iskoristio u utrci s Enomajem za Hipodamijinu ruku.
  • Posejdon je također silovao Etru koja je poslije rodila Tezeja.
  • Imao je vezu s Alopom, a njezin ju je otac zakopao živu. Posejdon ju je pretvorio u istoimeni izvor u Eleuzini.
  • Posejdon je spasio Amimonu od razvratnog satira, a zajedno su imali dijete - Nauplija.
  • S Meduzom je imao snošaj na podu Atenina hrama. Zbog toga je Meduza pretvorena u čudovište. Kad je poslije Perzej obezglavio Meduzu, iz njezina su vrata rođeni Pegaz i Hrisaor.
  • Posejdon je spavao s Kenidom, a potom ispunio njezinu želju i pretvorio je u muškarca - Keneja.
  • Smrtnica Tira bila je udana za Kreteja, ali voljela je Enipeja, riječnog boga, koji ju je odbijao. Jednog se dana požudni Posejdon prerušio u Enipeja i spavao s Tirom. Potom je ona rodila blizance Peliju i Neleja.
  • U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila kćer Despinu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.

Posejdon i AtenaUredi

 
Domenico Beccafumi: natjecanje Atene i Posejdona, detalj, 1524.1525.

Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozubac u tlo te se pojavio izvor koji im je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. Grad je nazvan Atenom.

U drugoj inačici priče, Posejdon je stvorio prvog konja, ali ipak je Atenin dar izabran.

TrojaUredi

 
Bonaventura Genelli: Posejdon ubija Ajanta ml.

Posejdon i Apolon uvrijedili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu. On im je zapovjedio da sagrade velik zid oko grada i obećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Da bi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslao morsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslije ubio Heraklo).

U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio na strani Ahejaca, a katkad je i sam sudjelovao u borbi protiv Trojanaca. No, u 20. pjevanju ipak je spasio Eneju od Ahileja.

U Odiseji Posejdon mrzi Odiseja jer je oslijepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslao na njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak na Itaku. Odiseju je, nakon što se vratio svome domu, rečeno da će morati na još jedno putovanje prije nego što može voditi sretan i miran život, bez Posejdonova gnjeva. Vrač Tiresija rekao mu je da na otoku štuje Posejdona, da bi ublažio njegov gnjev.

LiteraturaUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Posejdon