Križ na Srđu dao je 1935. godine podići biskup dubrovački Josip Marija Carević kao spomen na 1900 godina od Kristovog raspeća.[1]

Križ na Srđu
Križ na Srđu
Križ na Srđu
Križ na Srđu
Lokacija brdo Srđ, Dubrovnik
Koordinate 42°39′01″N 18°06′37″E / 42.65029°N 18.11020°E / 42.65029; 18.11020
Arhitekt Niko Gjivanović, Ugo Vernazza, Silvio Sponza, Josip Plečnik, Vinko Glanz
Godine izgradnje 1933.
Godina završetka 1935.
Renoviran 1991. (drvena inačica)
1997. (kamena inačica)
Srušen 1991.
Religija kršćanstvo

Dubrovački biskup Josip Marija Carević želio je trajno obilježiti 1900. jubilej Kristove smrti i njegove muke za spas čovječanstva, pa je 1933. pokrenuo akciju postavljanja spomen-križa na Srđu u spomen na tu obljetnicu. Kanonik don Niko Gjivanović bio je ispred Popovskog zbora, koji je zajedno s građevinskim tehničarom Ugom Vernazzom i uredom građevinskog inženjera Silvija Sponze (teh. direktorom hvarskog kamenoloma IMARa) izradili su oblikovno rješenje za taj kameni spomen-križ. U pothvat se uključio konzervator Kosta Strajnić koji je tražio mišljenje uglednog slovenskog arhitekta Josipa Plečnika, a nacrte je napravio po njegovom naputku arhitekt Vinko Glanz iz Kotora. Popovski zbor je prihvatio, što se vidi po Gjivanovićevom potpisu.[2]

Postavljen je i blagoslovljen 10. lipnja 1935. godine, a u Domovinskom ratu srušili su ga srpsko-crnogorski agresori 6. prosinca 1991. godine. Nakon nekoliko dana branitelji Srđa su od nekoliko dasaka napravili drveni križ, kao znak da su još uvijek na Srđu.[3] Zahvaljujući dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću križ je obnovljen 12. listopada 1997. godine. Obnovljeni križ blagoslovio je hrvatski kardinal Franjo Kuharić. Ostatke srušenog križa blagoslovio je 2003. godine na misi u Gružu papa Ivan Pavao II. nakon čega su ugrađeni u nove crkve i oltare u dubrovačkoj biskupiji.[1]

Svake se godine pred Uskrs i Dan dubrovačkih branitelja održava Križni put na Srđ.

Izvori

uredi
  1. a b Informativna katolička agencija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2014. Pristupljeno 1. travnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Patricija Veramenta: Kosta Strajnić i oblikovanje spomen križa na Srđu Anali Dubrovnik 48 (2010), str. 363, 365, 372
  3. Slobodna Dalmacija - Dan kad je Dubrovnik sačuvao svoju slobodu. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. kolovoza 2010. Pristupljeno 1. travnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Križ na Srđu