Krtoli

Krtole, manje naselje i istoimena uvala u Crnoj Gori. Nalazi se u općini Tivat, čija je mjesna zajednica.[1] Crkveno pripada Hercegnovskom dekanatu Kotorske biskupije, u sklopu župe Bogišići-Krtole (sv. Ivan Krstitelj).[2] Smješteni su na prevlaci prema poluotoku Luštici.

Krtoli
Položaj
Krtoli na karti Crna Gora
Krtoli
Krtoli

Krtoli na karti Crne Gore
Regija Boka kotorska
Općina/Grad Tivat
Najbliži (veći) grad Tivat
Zemljopisni podaci
Površina km2
Koordinate 42°23′46″N 18°41′00″E / 42.3961°N 18.6832°E / 42.3961; 18.6832Koordinate: 42°23′46″N 18°41′00″E / 42.3961°N 18.6832°E / 42.3961; 18.6832
Stanovništvo
Broj stanovnika (2003.)
Ostalo
Pošta
Pozivni broj +382 32
Autooznaka TV

PovijestUredi

U blizini je bila grčka kolonizacija. Goti dolaze u ove krajeve početkom 5. stoljeća. Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva Boka kotorska s Kotorom pripala je Bizantu. U 7. stoljeću obližnji Kotor najvažniji je grad cijeloga zaljeva, i dio je bizantske arhontije Duklje, a u IX. stoljeću teme Dalmacije. U srednjem vijeku Kotor je bio autonomna komuna, koja je imala svoga kneza i tri vijeća, a pripadali su joj još Grbalj, Dobrota, poluotok Vrmac i povremeno drugi dijelovi Boke kotorske. Do 1185. smjenjivalo se vrhovništvo Bizanta (dio bizantske Dalmacije) i Duklje (Crvene Hrvatske). Zatim je pod srpskim vladarima Nemanjićima (1186. – 1371.). 1307. godine srpski kralj Milutin darovao je Grbalj Kotoru, što je potvrdio 1351. godine srpski car Dušan ispravom u kojoj se u Grblju spominju: Ljuta, Dobrota, manastir sv. Grgura, Luštica, Krtole, Bijela, Kruševica i grad Ledenice nad Risnom.[3] Pod hrvatsko-ugarskim kraljevima od 1371. do 1384. te i hrvatskim banovima i kraljevima Bosne (1384. – 1391.). Kotor je nakon kratkoga razdoblja neovisnosti (1391. - 1420.), u kojem se branio od moćnih feudalaca Balšića i Crnojevića, te Kosača, grad se predao Mletačkoj Republici, pod čijom je upravom ostao sve do njezina pada 1797. godine. Protiv mletačke uprave i gradske vlastele pučanstvo je više puta dizalo bune. Oko polovice XV. stoljeća izbila je široka buna koja je osim Grbaljske župe, zahvatila još Lušticu, Krtole i Paštroviće. Ugušio ju je 1452. Stefan I. Crnojević, koji je za trajanja bune stupio u mletačku službu.[4] U 18. stoljeću u sklopu kotorskog okružja koje je obuhvaćalo još Lušticu, Lješeviće, Bogdašiće, Škaljare, Špiljare, Kavač, Mrčevac i Crni Plat.[5] Poslije pada Mletaka pripalo Napoleonu, pa Habsburškoj Monarhiji. Nakon reorganizacije monarhije, pripalo austrijskom dijelu. U Kraljevini Jugoslaviji dio Zetske banovine. U Drugome svjetskom ratu pripojeno Italiji, a nakon pada Italije NDH je to prisvajala sebi, no zamijenila ju je njemačka uprava. Nakon rata pripalo Crnoj Gori.

StanovništvoUredi

Stanovništvo govori bokeljsko perojskim dijalektom, iz podskupine Luštica, Krtoli i Prevlaka (miholjska).

Poznate osobeUredi

ŠportUredi

U Krtolama djeluje nogometni klub Sloga.[6] Utakmice igraju na terenu Rake[7] u Radovićima.[8]

OstaloUredi

Krtoli imaju svoje dobrovoljno vatrogasno društvo.[9]

IzvoriUredi

  1. Radio Dux Akcija „Očistimo svijet“ na teritorij Općine Tivat 14. rujna 2016. (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  2. Kotorska biskupija Šematizam župa (pristupljeno 17. srpnja 2016.)
  3. Hrvatska enciklopedija Grbalj (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  4. Hrvatska enciklopedija Kotor (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  5. Repozitorij Hrvatskih studija Maja Katušić: DRUŠTVENA I DEMOGRAFSKA STRUKTURA KOTORA U 18. STOLJEĆU, Zagreb, 2013. str. 26
  6. Joško Kaštelan. Hrvatski glasnik OFK Muo. Broj 173 (1995.) str. 58
  7. (crnog.) Radio Tivat Teren 'Sloge' razrovale divlje svinje 28. veljače 2017. (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  8. (crnog.) Radio Tivat Vandali uništili fudbalski teren u Radovićima 24. listopada 2014. (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  9. Radio Dux Uspješna regionalna pokazna vježba spašavanja 9. svibnja 2016. (pristupljeno 17. travnja 2020.)