Kutná Hora

grad u Češkoj
(Preusmjereno s Kutna Hora)

Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, 50-ak km istočno od Praga.

Kutná Hora

Kutná Hora, pogled s crkve Svete Barbare
Država Češka
Samoupravna pokrajina Središnja Češka
Osnivanje12. stoljeće

Vlast
 • GradonačelnikLukáš Seifert

Površina
 • Ukupna33 km2
Visina254 m
Koordinate49°57′N 15°16′E / 49.950°N 15.267°E / 49.950; 15.267

Stanovništvo (2. siječnja 2009.)
 • Entitet21.604 (2009.)
(655 stanovnika/km2)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj284 01
Pozivni broj+420 327
Stranicakutnahora.cz
Zemljovid

Položaj Kutne Hore u Češkoj

Povijesni centar grada, uključujući i gotičku crkvu Svete Barbare, zaštitnice rudara, nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Povijest

uredi

Kutná Hora nastala je 1142. godine osnivanjem prvog cistercitskog samostana u Češkoj, Kloster Sedlitz, koji su osnovali cisterciti iz carske opatije Waldsassenu. Do 1260. godine, uz samostan, doselili su se njemački rudari i osnovali rudarsko naselje Kuttenberg, koje je navodno dobilo ime po opatskim "kutama". U srednjem vijeku bila je jedan od najvećih rudnika srebra u Europi i nakon što je Vjenceslav II. donio kraljevski rudarski zakon grad je uvelike gospodarski ojačao.[1] Do 16. stoljeća se gospodarski, kulturno i politički čak nadmetao s Pragom.[2] U Kutnoj Hori je kovan srebrnjak praški groš (Prague groschen), sve do 1547. godine. God. 1409., Vjenceslav IV. je obznanio "Dekret iz Kutne Hore" kojim su na sveučilištu u Pragu Česima dana tri glasa, a drugim trima narodima samo po jedan. Tijekom husitskih ratova 1420. godine, car Žigmund Luksemburški je bezuspješno napadao taborite u gradu koji je držao Jan Žižka. Nakon privremenog primirja, carska vojska ga je zapalila 1422. godine kako ne bi opet pripao taboritima. No, Jan Žižka ga je ponovno obnovio i nastupilo je novo zlatno doba Kutne Hore.

God. 1526., zajedno s ostatkom Češke, Kutná Hora je pripala austrijskim Habsburgovcima. Ubrzo je 1546. godine rudnik srebra nesretno poplavljen, a u pobuni protiv Ferdinanda I. Česi su izgubili sve privilegije, a sudbinu grada su dotukle strahote Tridesetogodišnjeg rata i opetovane epidemije kuge. Nakon rata bezuspješno se pokušalo obnoviti rudnike i grad je nakon požara 1770. bio skoro potpuno napušten.

God. 1806. postao je dijelom Austrijskog Carstva, a 1866. Austro-Ugarskog Carstva. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je novoosnovanoj Čehoslovačkoj Republici, a Nacistička Njemačka ga je od 1939. do 1945. uklopila u Češki protektorat. Od 1945. bio je dijelom komunističke Čehoslovačke, sve do 1993. godine i mirnog razjedinjenja Češke i Slovačke.

Danas je Kutná Hora industrijski grad, kojem pogoduje dobra prometna povezanost i blizina glavnog grada.

Znamenitosti

uredi
Povijesno središte grada s Gospinom katedralom u Sedlecu
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država 
Godina uvrštenja1995. (19. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:732
Koordinate49°56′53″N 15°16′05″E / 49.948°N 15.268°E / 49.948; 15.268 (WD)

Povijesno središte grada, uključujući i Gospinu katedralu u susjednom naselju Sedlecu, danas predgrađu Kutne Hore, nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine:

  • Crkva Svete Barbare (Kostel Svaté Barbory), zaštitnice rudara, je gotička petobrodna crkva, započeta 1388. godine.
  • Gotička Crkva sv. Jakova (Kostel sv. Jakuba) ima 86 metara visok toranj.
  • Barokna Crkva sv. Ivana Nepomuka (Kostel sv. Jana Nepomuckého)
  • Crkva konvikta sv. Ursule (Kostel Kláštera Voršilek)
  • Barokno Jezuitsko učilište (Jezuitská kolej)
  • Talijanski dvor (Vlašský dvůr) je bivša kraljevska rezidencija i kovačnica novca s kraja 13. stoljeća.
  • Marijanski stup (Morový sloup)
  • Gotička Gospina katedrala (Chrám Nanebevzetí Pany Marie) i slavna Kosturnica (Kostnice Sedlec) se nalaze u susjednom Sedlecu. Kosturnica u Sedlecu je katolička kapela Crkve Svih Svetih (Hřbitovní kostel Všech Svatých) koja sadrži kosti između 40.000 do 70.000 pokojnika, od kojih su mnoge kosti dijelom dekoracija i namještaja kapele.

15 km istočno od Kutne Hore nalazi se rezervat prirode Žehušice u kojemu žive bijeli jeleni.

Gradovi prijatelji

uredi

Kutná Hora ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kutná Hora
Nedovršeni članak Kutná Hora koji govori o gradu u Češkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.