Lav Kalda

Lav Kalda (poznat i kao Leo, Leon ili Lavoslav Kalda; Bílovec, 10. rujna 1880.Zagreb, 10. listopada 1956.)[1] bio je hrvatski arhitekt šleskoga podrijetla.

Lav Kalda
Arhitekt / Graditelj
Lav Kalda
Rođenje Bílovec, 10. rujna 1880.
Smrt Zagreb, 10. listopada 1956.
Stvaralaštvo
Stil/razdoblje secesijska arhitektura
Najznačajnija djela stambene zgrade
Nagrade i priznanja Fügerova medalja
Portal o životopisima

ŽivotopisUredi

Kalda se rodio u židovskoj obitelji Katz u selu Bílovec na sjeveru današnje Češke. Još dok je bio mladić, čitava je njegova obitelj konventirala na evangeličku vjeru i promijenila prezime u Kalda: mladost je proveo u Valaškoj i Slovácku na granici Češke i Slovačke.

Kalda je pohađao Njemačku industrijsku školu u Brnu. Po završetku studija u tom južnomoravskom gradu, Kalda je prihvatio poziv svog kolege, graditelja Martina Pilara (koji je također bio češkog podrijetla) i došao u Zagreb. Počeo je raditi u značajnom zagrebačkom građevinskom poduzeću »Pilar, Mally & Bauda«. Glavne ličnosti u toj firmi prepoznale su Kaldin talent, pa su mu omogućile da ode u Beč, gdje se Kalda 1903. upisao na Akademiji likovnih umjetnosti: tu su mu profesori bili Victor Luntz i Alfred Castellitz, a studij je završio u razredu profesora Friedricha Ohmanna. Godine 1904. Kalda je nagrađen medaljom Heinricha Friedricha Fügera, a 1906. dobio je i posebnu nagradu Akademije.[1]

Godine 1908. je zajedno s kolegom Ivanom Štefanom pokrenuo poduzeće »Kalda i Štefan, arhitekti i graditelji«. Štefan je 1922. napustio tvrtku, pa je Kalda nastavio djelovati samostalno i s novim imenom tvrtke: »Arhitekt Lav Kalda, gradjevno poduzetništvo«.[1] Ta je tvrtka samo u Hrvatskoj projektirala oko 150 zgrada.

Zgrade (izbor)Uredi

  • 1903. Zgrada graditelja Baude, Zagreb
  • 1904. Zgrada graditelja Pillara, Zagreb
  • 1906. Austro-Ugarska banka, Zagreb, neobarokna palača
  • 1907. Trokatnica Mally, Zagreb
  • 1908. Vila Sorg, Zagreb, Josipovačka cesta - suvremena Nazorova ulica
  • 1908. Evangelička crkva, Valašské Meziříčí
  • 1909. Vila Rožič, Zagreb, Josipovačka cesta - danas Nazorova ulica, vila jezikoslovaca prof. Vatroslava Rožića
  • 1909. – 1911. Zgrada sabora, Zagreb
  • 1910. Vila Šenoa, Zagreb, Josipovačka cesta - suvremena Nazorova ulica
  • 1911. Zgrada trgovačke i industrijske komore, Rooseveltov trg, Zagreb
  • 1914. Zgrada kompanije Merkur "Merkur", Zagreb, Perkovićeva ul.
  • 1923. Prva hrvatska zadužbina, Crikvenica
  • 1924. – 1925. Zgrada Dragutina Ulmanna, Zagreb
  • 1929. Evangelička crkva, Hrastovac
  • 1937. Češki narodni dom, Zagreb.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Lav Kalda

Mrežna sjedištaUredi