Lazarevo (Banja Luka, BiH)

Lazarevo (ćirilično: Лазарево, nekada Budžak) je naselje u sastavu Grada Banja Luka, RS, BiH. Razdijeljeno je u dvije mjesne zajednice:

  • Lazarevo 1
  • Lazarevo 2.
Lazarevo

Crkva "Lazarica"
EntitetRepublika Srpska
Općina/GradBanja Luka

Koordinate44°12′N 17°24′E / 44.2°N 17.4°E / 44.2; 17.4

Zemljovid
Lazarevo na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Lazarevo
Lazarevo
Lazarevo na zemljovidu BiH

Zemljopisni položaj

uredi

Lazarevo je naseljeno mjesto u sjevernom dijelu Banjaluke. Seže od Kumsala do Derviša i od obale Vrbasa, do Novakovića, Drakulića i Petrićevca.

Stanovništvo

uredi

Prije 90-ih naselje Lazarevo bilo je podijeljeno na četiri mjesne zajenice. Prema Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991., ovo naselje je imalo 15.786 stanovnika. Od toga 8.642 ili 54,7% Srbi, 1068 ili 6,7% muslimani, 2913 ili 18,4% Hrvati, 2309 ili 14,62 Jugoslaveni i 854 ili 5,4% ostali.[1]

Povijest

uredi

Prvobitno naselje Budžak (današnje Lazarevo) bilo je smješteno uz obalu Vrbasa, podalje od prilaznog puta Banjaluci sa sjeverne strane. To je područje Šeginog puta i dijela Predgrađa. Na istom prostoru 1864. godine postojalo je neznatno budžačko selo sa šest domaćinstava i pedeset članova. Lipovci su na spomenutom području živjeli i prije spomenutog vremena. Biskup fra Pavo Dragičević 1741. godine nalazi u Motikama porodicu Bartola Lipovca s pet članova. Tada su Motike još uvijek bile velike i pružale se do budžačkih ravni. S druge strane, koncem 18. stoljeća nalazimo ih u Mađiru. Za župnikovanja fra Josipa Valentića u Banjaluci (1785-1786) drugi sveštenik bosančicom je zapisao u matici krštenih: "Ja fra Stipan Gutić od Travn(ika) krs(tih) Iliu s(ina) Petra Lipovca iz Magira..." U 19. stoljeću u Budžak doseljavaju Pavlovići, koji s drugim naseljenicima formiraju Pavlovića put. Ti novi stanovnici Budžaka ne grade svoje domove uz gradišku cestu, tako da je potkraj turske vladavine prostor uz tu saobraćajnicu bio pust i nenaseljen. Ljudi su se osjećali sigurniji u naseljima koja su smještena podalje od glavnih putnih pravaca.

U vremenu austrougarske uprave Budžak se počeo vezivati uz gradišku cestu. Godine 1879. dolaze č. sestre Predragocijene krvi i nastanjavaju se na "Pjesku", s druge strane spomenute saobraćajnice. Tada se od Zalužana trasira pruga kroz Derviše i budžačku ravnicu. U trokutu između starog Budžaka uz Vrbas, novijeg s doseljenicima bliže gradiškoj cesti i Kumsala gradi se željeznička stanica koja na austrijskim kartama nosi naziv Vorstadt. Stanica je smještena u međuprostoru Budžaka i Kumsala, zahvatajući i njihove naseljene dijelove. Uz stanicu formira se naselje, koje je jednim dijelom smješteno na području Budžaka, ali se ne uklapa u postojeće, nego čini novo naselje Predgrađe.


Tako se željeznička stanica dijelom uvlači između starog i novog dijela Budžaka. Noviji dio naselja formira se oko Pavlovića puta, paralelnog puta koji vodi u Trapiste i uz gradišku cestu. Ovo postaje značajniji dio naselja. Istovremeno se naselje širi ravnicom između ceste i pruge. To je period kada se trapističko imanje širi na Budžak. Vlasništvo samostana "Marija Zvijezda" postaje prostrani kompleks ravnog zemljišta između pruge i Vrbasa, te Plavnice na Širokoj rijeci.

Galerija

uredi

Izvori

uredi
  • Knjiga: Brošura - Socijalna karta Grada Banjaluka, Izdavač: JU "Centar za socijalnu skrb" Banjaluka, 2008., i Nevladina udruga "Udružene žene" Banja Luka

Unutarnje poveznice

uredi


Nedovršeni članak Lazarevo (Banja Luka, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.