Ljubljanska nadbiskupija

Ljubljanska nadbiskupija (slov. Nadškofija Ljubljana, lat. Archiodioecesis Labacensis) katolička je nadbiskupija sa središtem u Ljubljani.

Ljubljanska nadbiskupija
Archiodioecesis Labacensis
Nadškofija Ljubljana
Biskupska palača i katedrala u pozadini
Biskupska palača i katedrala u pozadini
Biskupska palača i katedrala u pozadini
Područje
Država Slovenija
Statistika
Površina 5608 km2
Katolici 545.012
Župe 234
Podatci
Obred Latinski
Osnovana 1461.
Uzdignuće 1788.
Podređene jedinice Koparska biskupija
Biskupija Novo Mesto
Katedrala Katedrala sv. Nikole u Ljubljani
Vodstvo
Papa Franjo
Nadbiskup Stanislav Zore
Ostalo
Službene stranice Ljubljanska nadbiskupija
Stanje od 2017.

Nadbiskupija uredi

Glavna crkva nadbijskupije i sjedište nadbiskupa je katedrala Svetog Nikole u Ljubljani, a u sastav nadbiskupije su i manje bazilike u Brezju i Stični. Od 2014. godine ljubljanski je nadbiskup Stanislav Zore.

Povijest uredi

Od 811. godine teritorij ljubljanske nadbiskupije bio je dio akvilejske patrijaršije. Car Svetog Rimskog Carstva Fridrik III., osnovao je 6. prosinca 1461. biskupiju Laibach, koju je šest mjeseci kasnije, 6. rujna 1462., potvrdio papa Pio II. Nekoliko dana kasnije biskupija se izdvojila iz akvilejske patrijaršije i izravno podvrgnuta Svetoj Stolici. 3. ožujka 1787. postala je nadbiskupija i metropolija, koja je ostala sve do 1807. godine, kada je iz političkih, razloga degradirana u biskupiju.[1]

Nacistički progon Crkve u Sloveniji bio je sličan onome koji se dogodio u Poljskoj. U roku od šest tjedana od nacističke okupacije, samo između 100 i 831 svećenika mariborske biskupije i dio ljubljanske biskupije ostalo slobodno. Klerici su bili progonjeni i slani u koncentracijske logore, a svećenićki redovi su im oduzeti.[2]

Biskupiju je papa Ivan XXIII. 22. prosinca 1961. ponovno podigao u nadbiskupiju, a u metropoliju papa Pavao VI, 22. studenoga 1968. godine. Danas nadbiskupija ima dvije biskupije, kopersku (od 1977) i novomeštanska (od 2006). Ona je glavna biskupija u Sloveniji,a bivši nadbiskup, Franc Rode, CM, bio je prefekt Kongregacije za institute posvećenog života i društva apostolskog života i imenovan kardinalom.[3]

Popis ljubljanskih biskupa uredi

  • Sigmund Lamberg (1463. – 1488.)
  • Krištof Ravbar (1488. – 1536.)
  • Franc Kacijanar (1536. – 1543.)
  • Urban Textor (Tkalec) (1543. – 1558.)
  • Peter Seebach (1558. – 1568.)
  • Konrad Adam Glušič (1571. – 1578. )
  • Baltazar Radlič (1579.)
  • Janez Tavčar (1580. – 1597.)
  • Thomas Chrön (1597. – 1630.)
  • Rinaldo Scarlichi (1630. – 1640. )
  • Otto Friedrich von Buchheim (1641. – 1664.)[4]
  • Joseph Rabatta (1664. – 1683.)
  • Sigmund von Herberstein (1683. – 1701.)
  • Franz von Kuenburg (1701. – 1710.)
  • Franz Karl Kaunitz (1710. – 1717.)
  • Wilhelm von Leslie (1718. – 1727.)
  • Sigmund Felix von Schrattenbach (1727. – 1742.)
  • Ernest Attems (1742. – 1757.)
  • Leopold Petazzi de Castel Nuovo (1760. – 1772.)
  • Karl Johann Herberstein (1772. – 1787.)
  • Michel Brigido (1787. – 1807.)
  • Anton Kavčič (1807. – 1814.)
  • Augustin Gruber (1815. – 1823.)
  • Anton Aloys Wolf (1824. – 1859.)
  • Jernej Vidmar (1860. – 1875.)
  • Janez Zlatoust Pogačar (1875. – 1884.)
  • Jakob Missia (1884. – 1898.)
  • Anton Bonaventura Jeglič (1898. – 1930.)
  • Gregorij Rožman (1930. – 1959.)

Popis ljubljanskih nadbiskupa uredi

Pomoćni biskupi uredi

  • Michael Chumer (Chumberg), OFM ( 1639. – 1651.)[5]
  • Franc Jožef Mikolič (Mikolitsch) (1789. – 1793.)
  • Franz von Raigesfeld, SJ (1795. – 1800.)
  • Johannes Antonius de Ricci (1801. – 1818.)
  • Anton Vovk (1946. – 1959.) imenovan je ljubljanskim biskupom
  • Jožef Pogačnik (1963. – 1964.) imenovan je nadbiskupom ljubljanskim
  • Stanislav Lenič (1967. – 1988.)
  • Jožef Kvas (1983. – 1999.)
  • Alojzij Uran (1992. – 2004.) imenovan je nadbiskupom ljubljanskim
  • Andrej Glavan (2000. – 2006.) imenovan, biskupom Novog Mesta
  • Anton Jamnik (2005. – danas)
  • Franc Šuštar (2015. – danas)

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. Razstava ob 550-letnici ljubljanske škofije bo na ogled v Narodnem muzeju. Radio Ognjišče (slovenski). 1. ožujka 2012.
  2. Vincent A. Lapomarda; The Jesuits and the Third Reich; 2nd Edn, Edwin Mellen Press; 2005; pp 232, 233
  3. Franc Rode prejel naslov prezbiter. druzina.si. Pristupljeno 27. ožujka 2017.
  4. "Bishop Otto Friedrich von Buchheim (Puchheim)" Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved July 21, 2016
  5. "Bishop Michael Chumer (Chumberg), O.F.M." Catholic-Hierarchy.org. David M. Cheney. Retrieved July 21, 2016

Vanjske poveznice uredi