Otvori glavni izbornik
Kaznionica u Lepoglavi (2008.) bila je tijekom Drugog svjetskog rata logor za političke zatvorenike

Logor Lepoglava bio je logor u Lepoglavi, kojeg su od 1943. do 1945. vodile ustaše tijekom NDH u Drugom svjetskom ratu.[1][2]

Logor Lepoglava je osnovan još 1856. za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije služio je za držanje komunista. Banovina Hrvatska je tu zatočila radikalne hrvatske nacionaliste i komuniste. Logor smrti u Lepoglavi počeo se formirati od prosinca 1943. godine i djelovao je sve do svibnja 1945. Priča započinje dolaskom Tjelesne ustaške garde poglavnika Ante Pavelića koja je stigla u Lepoglavu kako bi ispitala mogućnost otvaranja logora.[3] U proljeće 1944. godine počeo je djelovati ustaški logor u Lepoglavi u kojem je prvi upravitelj bio Ljubo Miloš. Prema dosadašnjoj prikupljenoj dokumentaciji, logor je držao 4.952 zatvorenika. Na Spomen groblju napisana je imenom i prezimenom 961 žrtva, od malog djeteta do starca, među kojima je uklesano ime i 2-mjesečne bebe iz Rinkovca, a s područja Lepoglave ime Rude Štefuljaka, jedine lepoglavske žrtve.[3]

Partizani su 13. lipnja 1943. upali u logor i oslobodile 800 zarobljenika. Logor je nakon toga nastavio sa radom do 1945., kada je trajno ukinut. Prilikom oslobađanja Lepoglave poginulo je 26 partizana koji su sahranjeni na grobljima u Lepoglavi, Kamenici, Klenovniku i Trakošćanu. Da su građani Lepoglave i okolice pozitivno doživjeli dolazak partizanskih snaga govori činjenica da se u Lepoglavi rasplamsao ustanak i formirane su mnoge antifašističke institucije, tako je formirana i prva Ivanečka partizanska četa u Višnjici.[3]

Po Vladimiru Dedijeru tamo je poginulo oko 1.300 ljudi. Logor je po Vladimiru Žerjaviću uzeo oko 1.000 žrtava. Zapovjednici lepoglavskog logora su bili Ljubo Miloš, Mirko Matijević i Nikola Gadžić.[4]

Poveznice

Izvori

  1. Concentration Camp Listing. Jewish Virtual Library pristupljeno 25. rujna 2010.
  2. Death camps in Yugoslavia. Vojska.net pristupljeno 25. rujna 2010.
  3. 3,0 3,1 3,2 Crtice iz lepoglavske povijesti. Lepoglava.net pristupljeno 17. listopada 2010.
  4. Metode istraživanja II, prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić. Podaci o žrtvama drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj u srpskim i hrvatskim izvorima. Filozofski fakultet pristupljeno 17. listopada 2010.

Vanjske poveznice