Otvori glavni izbornik

Gradska naseljaUredi

ZemljopisUredi

Lepoglava je grad koji se nalazi u Hrvatskom zagorju.

StanovništvoUredi

Grad Lepoglava na popisu 2011. godine imala je 8.283 stanovnika, a naselje Lepoglava 4.174 stanovnika.[1]

UpravaUredi

Trenutno gradonačelnik grada Lepoglave je Marijan Škvarić, dok je njegov zamjenik Hrvoje Kovač.

PovijestUredi

Lepoglava se nalazi nedaleko dviju trasa europskih auto–cesta: ZagrebGraz te Zagreb–Budimpešta. Kolijevka je znanosti, umjetnosti i kulture, koju su stvarali pavlini, već od 1400. godine.

Ime Lepoglava (Lepoglawa) u dokumentima prvi put se spominje 1399. godine, a već sljedeće 1400. godine grof i ban Herman II. Celjski osniva samostan pustinjaka sv. Pavla "sub" Lepoglava, što se najvjerojatnije odnosi na srednjovjekovni grad na brdu, gdje se nalazi crkvica sv. Ivana.

Pavlinski samostan postaje kolijevkom kulturno – prosvjetnog i znanstvenog rada. Već 1503. godine osnovan je seminar pavlinskog reda, koji 1582. prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I. i pape Klementa X., pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.

 
Ferdo Quiquerez: Lepoglava, 1880.

U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istraženo) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta.

Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelji, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u životu Hrvatske. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda – bili su veliki rodoljubi. Među brojnim pavlinima mnogo je onih, koji zaslužuju da ih se spominje i pamti. To su: Hilarion Gašparoti, Nikola Ranger, Ivan Krištolovec, Andrija Egger i drugi.

No, najznačajniji su, svakako Ivan Belostenec, autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč “) – riznice leksičkog blaga. Ivan Ranger, barokni slikar, koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, sv. Jurja u Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici, te središnji samostan i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska crkva svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva.

Ivan Belostenec i Ivan Ranger pavlini su baroknog duha i izraza – riječju i likovnim izrazom. Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom Josipa II. zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani.

 
Kaznionica u Lepoglavi.

Sredinom 19. stoljeća, točnije 1854., pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske. Tijekom Drugog svjetskog rata, tamo je bio logor Lepoglava.

Tek 2001. godine, nakon stoljeća i pola, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi Biskupiji varaždinskoj.

Kaznioničko razdoblje od 30.-ih do 90.-ih godina 20. stoljeća, obilježeno je velikim povijesnim događajima i političkim previranjima.

Između dva rata tu su robijali komunisti: Josip Broz Tito, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković, Radivoje Davidović, Mihajlo Javorski i dr. Za vrijeme drugog svjetskog rata u lepoglavskom zatvoru stradalo je oko 2000 ljudi, a 1970-ih godina, odnosno posljednjih trideset godina u lepoglavskoj tamnici zatočeni su bili hrvatski proljećari: dr. Šime Đodan, dr. Hrvoje Šošić, pjesnik i mislilac Vlado Gotovac, hrvatski sveučilištarci Dražen Budiša, Dobroslav Paraga, Ivan Zvonimir Čičak, te dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Tu je teške dane tamnovanja proveo blaženi kardinal Alojzije Stepinac.

Demokratske promjene i proglašenje slobodne i neovisne Hrvatske, omogućuje potpuno nov odnos prema Lepoglavi, vrijednostima Lepoglave, posebno prema njezinoj izuzetno bogatoj prošlosti.

GospodarstvoUredi

Lepoglava se smjestila pored šume i planine Ivanščice. U gradu se nalazi zatvor.

Poznate osobeUredi

 
Gazofilacij Ivana Belostenca

Spomenici i znamenitostiUredi

 
Pavlinski samostan u Lepoglavi.
 
Lepoglavska čipka
  • U Lepoglavi je otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj, 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.1854. ovdje su djelovali pavlini od kojih se naučila i izrada svjetske poznate lepoglavske čipke, također je postojao samostan koji se sada preuređuje.2001. godine pavlinski kompleks predan je u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj.Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske.
  • Lepoglava (tamnica)
  • Lepoglavska čipka

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

Festival čipke u Lepoglavi održava se svake godine u jesen, od 1997. godine.

ŠportUredi

Jedan od najvažnijih sportova u Lepoglavi je rukomet koji igra sve više mladih. Ističe se rukometni klub Concordia koji djeluje od 1956. do danas. (lat. concordia = sloga).

USR "Sport za sve" LepoglavaUredi

Udruga Sport za sve nasljednik je Društva za sport i rekreaciju Partizan koje je 1952. godine osnovao Josip Putar (1929.-2003.), a koje je do današnjih dana poznato po svim oblicima rekreativnog športa u Gradu. Josip Putar bio je inicijator izgradnje mreža sportskih objekata na području bivše Općine Ivanec, a u Lepoglavi je ostvario vizionarsku ideju izgradnje Sportsko rekreacijskog centra. Sportski dom, stara športska dvorana, dugi je niz godina športašima i rekreativcima bila jedini športski objekt koji se koristio u zimskom periodu.

Josip Putar i njegovo Društvo „Partizan“ bili su organizatori prvih Seoskih sportskih igara 1954. godine i 1. festivala sportske rekreacije na selu 1990. godine, niza većih i manjih manifestacija u atletici (Trka Lepoglava – Jalkovec 13 puta, trka Rangerovim putevima, Trka oslobođenja Lepoglave…). Značajniji pomaci postignuti su u sportskoj rekreaciji ( Mjesni odbori, radne organizacije, škole…), skijanju i svim drugim športovima koji su egzistirali u Lepoglavi.

Prema Statutu donesenom 1998. godine: „Udruga za sportsku rekreaciju je dobrovoljna udruga građana koja pruža građanima svih uzrasta mogućnost da putem redovnog ili povremenog vježbanja ostvaruje interese i potrebe za aktivnosti koje doprinose očuvanju zdravlja i postizanju psihofizičkih sposobnosti.“

Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ članica je Zajednice športskih udruga grada Lepoglave i aktivno sudjeluje u njenom radu. Članica je i Hrvatskog saveza sportske rekreacije, te aktivno sudjeluje i u njegovom radu. Unutar udruge djeluje i trkačka sekcija koja aktivno sudjeluje na maratonima.

Udruga djeluje na području grada Lepoglave pod nazivom „Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Lepoglava“. Skraćeni naziv glasi: USR „Sport za sve“. Sjedište Udruge je u Lepoglavi.[3]

IzvoriUredi

  1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Državni zavod za statistiku (pristupljeno 24. studenoga 2015.)
  2. Knjižnica FOI Metelgrad - Katalog autora: Vilko Zuber (pristupljeno 22. listopada 2019.)
  3. http://usr-lepoglava.weebly.com UDUGA ZA SPORTSKU REKREACIJU "Sport za sve" LEPOGLAVA

Vanjske povezniceUredi