Manhattan

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Manhattan. Za druga značenja, pogledajte Manhattan (razdvojba).
Manhattan (žuto)

Manhattan je otok i četvrt grada New Yorka (SAD), njegova poslovna (Wall Street) i kulturna jezgra (Columbia University, Lincoln Center s Metropolitan Operom, Carnegie Hall, Metropolitan Museum of Art, American Museum of Natural History, vodeća izdavačka djelatnost).[1] U 2010. godini je Brojao 1 585 873 stanovnika. Leži na istoimenom otoku (57 kilometara kvadratnih) između rijeka Hudson na zapadu i East River na istoku; mostovima, tunelima i trajektima povezan je s ostalim dijelovima New Yorka i New Jerseyem. Mnogo se Amerike može pronaći u New Yorku i danas se ova metropola smatra nultom točkom. Ogroman polupodzemni lokalitet nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra, uništenog za vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001.g., lokalitet je s mnogo aktivnosti. Tzv. "otisci" samih Blizanaca postat će mjesto gdje će se odavati počast poginulima, dok će Freedom Tower visok 540 m pozdravljati budućnost. Riječima njegovog arhitekta, Daniela Libeskinda: "Predstavljat će simbol naše živosti i optimizma nakon tragedije". I to je točno, američka je dinamičnost ostala nedirnuta. To se vidi u Donjem Manhattanu, blizu vrha otoka koji više nema Blizance, što je vidljivo s Kipa slobode. Ovaj simbol SAD-a je dar Francuske (1886.) za proslavu neovisnosti Amerike. Posjetitelji moraju savladati 354 stepenice kako bi došli do krune, na visini od 93 m, odakle se pruža najljepši panoramski pogled na Manhattan. Između rijeka Hudson i East izmjenjuju se prošlost i budućnost, a kolonijalne crkve i povijesni spomenici leže u sjeni nebodera. Ovdje je rođen New York, a to je i mjesto gdje je nacija počela poduzimati prve korake. 1626. g. je Nizozemac Peter Minuit kupio otok Manhatte od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Na Wall Streetu je cvjetala trgovina, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.1673.godine engleska flota dolazi ispred Novog Amsterdama te budući Nizozemci nisu imali streljiva za borbu, upravitelj Novog Amsterdama Peter Stuyvesant predaje grad engleskoj vojsci i Englezi ga preimenuju u New York. Najvažnije su banke i trgovačke tvrtke osnovane u njezinoj blizini. Ondje se nalazi i sjedište Federal Reserve Bank, koja se smatra najvažnijom institucijom u svijetu. Danas je smještena u neorenesansnoj zgradi koja je dovršena 1924. g. Jednako dojmljiva zgrada je Federal Hall, gdje je 1789. prvi predsjednik SAD-a, George Washington, položio zakletvu. Njegov se kip nalazi na ulazu u današnju neoklasicističku strukturu sagrađenu 1842. g. Četiri godine kasnije, kao da se želi naglasiti suprotnost, ponovno je sagrađena Trinity Church , na uglu ulica Broadway i Wall Street. Nalaze se i Chrysler Building, Rockefeller Center, Palača Ujedinjenih naroda, Central Park, Broadway, umjetnička četvrt Greenwich Village. Na sjeveru se nalazi Harlem.[1]


Panorama Manhattana
Panorama Manhattana

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Manhattan.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 22. lipnja 2020.


  Nedovršeni članak Manhattan koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.