Marijan Radanović
Marijan Radanović (Severin kraj Bjelovara, 14. rujna 1921. - Karlovac, 16. kolovoza 2014.)[1][2] - hrvatski katolički svećenik, monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu.
Rodio se u Severinu kraj Bjelovaru 1921. godine. Za svećenika ga je zaredio kardinal Alojzije Stepinac 1945. godine. Mons. Radanović svojih je devet prvih godina svećeničke službe bio upravitelj župa Hrastovica i Čuntić u Sisačko-moslavačkoj županiji. U Karlovac je došao 1955. godine te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do 1999. godine kada odlazi u mirovinu sa 78 godina.[3] Istakao se vrlo požrtvovnim pastoralnim radom stekavši veliku naklonost Karlovčana.
Isprva je u Karlovcu smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora, jer je komunistička vlast uselila u njega Partijsku školu, a iselila dotadašnjeg župnika. Uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg ribnjaka a potom zapuštene bare izgraditi novu crkvu.[4] Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper. Glavna projektantica bila je dipl. arh. Josipa Šponar Muth.[5] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika". Biskupska konferencija je 1987. donijela odluku da crkvu Sv. Josipa proglasi Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.[6]
Objavio je velik broj vjerskih izdanja o sv. Josipu i katoličkoj vjeri.[7] Bio je glavni urednik časopisa "Glasnik sv. Josipa" te generalni duhovnik Križarske organizacije u Hrvatskoj.[8]
Sveta Stolica i kardinal Franjo Šeper htjeli su pomoći zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću 1978. godine s dvojicom novih pomoćnih biskupa. U kanonskom postupku bili su izabrani rektor Papinskoga hrvatskog Zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. dr. Đuro Kokša i dubovački župnik, prelat Marijan Radanović. Kokša je dao svoj pristanak za biskupsko ređenje, ali je Marijan Radanović ponizno odbio.[9]
Preminuo je na glasu svetosti u bolnici u Karlovcu 16. kolovoza 2014. Njegov sprovod predvodio je zagrebački kardinal Josip Bozanić u pratnji 57 svećenika.[10] Pokopan je 19. kolovoza 2014. godine na Rimokatoličkom groblju Dubovac u Karlovcu.[11]
Izvori
uredi- ↑ Graditelj svetišta. svetijosip.com. Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu. 30. listopada 2014. Pristupljeno 17. srpnja 2025.
- ↑ Glasnik svetog Josipa broj 3/2014., godina (PDF). zg-nadbiskupija.hr. Nacionalno svetište svetog Josipa Karlovac - Dubovac. Studeni 2014. Pristupljeno 17. srpnja 2025.
- ↑ http://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/preminuo-mons-marijan-radanovic Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ http://www.kafotka.net/2952 Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ http://kaportal.rtl.hr/mnostvo-vjernika-karlovcana-ispratilo[neaktivna poveznica] Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ http://verbum.hr/knjige/put-istina-i-zivot-4082/ Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ http://krizari.hr/234/#more-234 Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ Prelat Marijan Radanović iz poniznosti odbio biskupsku službu hkm.hr Preuzeto 20. kolovoza 2023.
- ↑ https://www.vecernji.hr/vijesti/kardinal-bozanic-hvala-bogu-sto-nam-je-podario-naseg-marijana-956496 Preuzeto 29. listopada 2017.
- ↑ Tražilica pokojnika. zelenilo.hr. Groblje Dubovac, polje 5, broj 29. Zelenilo d.o.o. Pristupljeno 17. srpnja 2025.CS1 održavanje: others (link)