Mario Jareb

Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), hrvatski je povjesničar.

ŽivotopisUredi

Mario Jareb rođen je 1969. godine u Zagrebu. U Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu.[1] Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Magistrirao je iste godine na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (diploma nostrificirana 1998. godine). Od listopada 1994. godine do srpnja 1995. godine boravio je u Hrvatskoj vojsci.[1] Doktorirao je 28. svibnja 2003. godine s tezom Razvoj i djelovanje Ustaškog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine.

Znanstvena karijeraUredi

Od 1995. godine zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest,[1] istražuje povijest Ustaško-domobranskog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske. Od rujna 2001. do svibnja 2002. godine boravio je kao Fulbrightov stipendist na Ruskom i istočnoeuropskom institutu (Russian and East European Institute – REEI) Sveučilišta Indiana (Indiana University) u gradu Bloomingtonu, Indiana, SAD. Od 2003. do 2006. godine predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu izborni kolegij pod naslovom "Ustaško-domobranski pokret – Radikalni projekt u hrvatskoj politici".[1] Od jeseni 2004. godine povremeno surađuje u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Član je Matice hrvatske i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, u kojem djeluje i kao moderator sekcije "Mediji i oblikovanje javnog mnijenja".

Objavio veći broj znastvenih i stručnih članaka, uglavnom o povijesti Ustaško-domobranskog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske, te više knjiga na istu temu. Bavi se i poviješću športa.

DjelaUredi

  • Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb, Hrvatski institut za povijest i Školska knjiga, 2006. (2. izd, Školska knjiga, Zagreb 2007.)
  • Multiperspektivnost ili relativiziranje?: dodatak udžbenicima za najnoviju povijest i istina o Domovinskom ratu, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2008. (suautori: Robert Skenderović i Mato Artuković).[2]
  • Hrvatski nacionalni simboli, Zagreb, Alfa d.d. - Hrvatski institut za povijest, 2010.
  • Politički plakat u NDH - Political Poster in the Independent State of Croatia (1941 - 1945), Despot Infinitus d.o.o., Zagreb, 2015. (suautor Stjepan Bekavac)
  • Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2016.
  • Jadovno i Šaranova jama – Kontroverze i manipulacije, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017. (suautori: Vladimir Geiger i Davor Kovačić)[3]
  • Kralj Tomislav kroz tisuć godina: kralj Tomislav između stvarnosti i mita te proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci do danas, Despot infinitus - Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017.[4]
  • Sovjetski zločin u Katynskoj šumi: uloga doktora Eduarda Luke Miloslavića, AGM - Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019.

Kontroverze i kritikeUredi

Izjavu Marija Jareba u jutarnjem programu HRT-a 9. veljače 2022. koja je dana kao reakcija na tvrdnje političkih elita u Srbiji o zajedničkoj tradiciji dubrovačke književnosti neki su komentatori ocijenili neprimjerenom ili skandaloznom.[5][6][7][8][9] Tom je prilikom Jareb izjavio: „Dubrovnik je uvijek bio i jest meta tih velikosrpskih prisezanja. I dubrovačka književnost kao jedan od najvećih dosega hrvatske kulture, s obzirom da u to doba Srbi imaju eventualno neke gusle, rakiju i prasetinu. Nemaju ništa sličnoga što bi ih svrstalo među druge europske narode i onda vole uzimati dubrovačku književnost i dubrovačku kulturu općenito. Ali kad zatreba, onda prema svemu tome idu topovima i tenkovima, vidjeli smo to u Domovinskom ratu. To im treba da se svrstaju u taj neki europski kulturni zemljovid”.[10]

IzvoriUredi

  1. a b c d Djelatnici na odjelu za suvremenu povijest, pristupljeno 20. listopada 2021.
  2. Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Multiperpektivnost ili relativiziranje?: Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest i istina o Domovinskom ratu / Robert Skenderović, Mario Jareb, Mato Artuković., preuzeto 8. prosinca 2012.
  3. Izašla je nova knjiga u izdanju Hrvatskog instituta za povijest: Jadovno i Šaranova jama, isp.hr, pristupljeno 27. svibnja 2017.
  4. Mario Jareb, „Kralj Tomislav kroz tisuć godina“, historiografija.hr, 22. prosinca 2017., pristupljeno 17. siječnja 2018.
  5. Milan Pavičić. 9. veljače 2022. Novi šovinistički ispad na HRT-u: 'Dok je Dubrovnik imao kulturu, Srbi su imali gusle, rakiju i prasetinu'. Telegram. Pristupljeno 9. veljače 2022.
  6. n.a. 9. veljače 2022. Gost na HRT-u: Dok smo mi imali kulturu, Srbi su imali gusle i rakiju. Index.hr. Pristupljeno 9. veljače 2022.
  7. n.a. 9. veljače 2022. Skandalozna izjava Jareba: Dok smo mi imali kulturu, Srbi su imali neke gusle i prasetinu!. Nezavisne novine. Pristupljeno 9. veljače 2022.
  8. D.K. 9. veljače 2022. ŠOVINISTIČKI ISPAD NA HRT: Dok smo mi imali kulturu, Srbi imali gusle, rakiju i prasetinu. Večernje novosti. Pristupljeno 9. veljače 2022.
  9. PSD. 9. veljače 2022. Skandalozna izjava gosta na HRT-u: 'Dok smo mi imali kulturu, Srbi su eventualno imali neke gusle, rakiju i prasetinu...'. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 9. veljače 2022.
  10. n.a. 9. veljače 2022. Gost na HRT-u: 'Dok smo mi imali kulturu, Srbi su eventualno imali neke gusle, rakiju i prasetinu'. Jutarnji list. Pristupljeno 9. veljače 2022.

Vanjske povezniceUredi