Otvori glavni izbornik

Coiba je najveći otok Srednje Amerike, površine 503 km², koji se nalazi 240 km od pacifičke obale panamske pokrajine Veraguas u zaljevu Chiriqui.

Nacionalni park Coiba i njegovo posebno zaštićeno pomorsko područje

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Coiba i njegovo posebno zaštićeno pomorsko područje
Flag of Panama.svg Panama


Coiba na karti Panama
Coiba
Coiba
Lokacija Coibe u Panami
Godina uvrštenja: 2005. (29. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1138 UNESCO

Otočje su osvojili Španjolci oko 1560. godine, a 1919. je na njemu osnovana kažnjenička kolonija koja je zatvorena tek 2004. godine. Za vrijeme diktatura Omara Torrijosa i Manuela Noriege (1969.-1990.) na otoku je bilo oko 3.000 zatvorenika u tridesetak kampova. Ne zna se sa sigurnošću koliko je ljudi ubijeno i mučeno na njemu, ali se spominje brojka od 200-300 zatvorenika[1]. No, zbog toga je otok, osim zatvorskog kompleksa, sačuvao nedirnutu prirodu 80% otoka.

Kalifornijska anđeoska riba (Holacanthus passer) u vodama Coibe
Xenocys jessiae u vodama Coibe

Nacionalni park Coiba, osnovan 1992., obuhvaća cijeli otok i 270.125 hekatara okolnog mora, uključujući 38 otočića, i osnvan je kako bi se zaštitile njegova iznimna pomorska bioraznolikost. Naime, kako je ovo područje zaštićeno od hladnih vjetrova i El Niña, njegova tropska kišna šuma sadrži iznimno velik broj endemskih vrsta. Naime, otok se odvojio od ostatka Paname prije 12-18.000 godina, kada se povisila razina mora, što je dovelo do odvojenog evolucijskog razvoja nekih vrsta, kao što su panamski majmun drekavac (Alouatta coibensis) i panamski aguti (Coiban Agouti).

Otočje je također i rezervat mnogih ugroženih vrsta, kao što je krunasti orao (Morphnus guianensis) i Crveno-modra ara. No, najveća vrijednost NP je u njegovom pomorskom životu koje je važno obitavalište mnogih plavih riba i tranzitna ruta mnogih morskih sisavaca[2]. Tu obitava 760 vrsta riba od kojih 33 vrste morskih pasa, te 20 vrsta kitova i ugrožene morske kornjače, te dobri dupini. Zbog toga su Nacionalni park Coiba i njegovo posebno zaštićeno pomorsko područje upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2005. godine.

IzvoriUredi

  1. Penal Colony of Isla Coiba (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
  2. Oćuvanje Nacionalnog parka Coibe, Smithsonian Tropical Research Institute (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.

Vanjske povezniceUredi