Otvori glavni izbornik

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

Republika Panama
República de Panamá
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Himno Istmeno
Položaj Paname
Glavni grad Panamá
Službeni jezik španjolski
Državni vrh
 - Predsjednik Juan Carlos Varela
Neovisnost Od Kolumbije
3. studenoga 1903.
Površina 115. po veličini
 - ukupno 78.200 km2
 - % vode 2,9 %
Stanovništvo 131. po veličini
 - ukupno (2004.) 3.000.463
 - gustoća 37/km2
Valuta panamska balboa
(100 centésima)
Pozivni broj 507
Vremenska zona UTC -5
Internetski nastavak .pa

Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.


PovijestUredi

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Prije dolaska Europljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venezuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španjolskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španjolaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenome 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stoljeća panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao prijeći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.

Vanjska politikaUredi

U statusu je promatrača u Andskoj grupi zemalja.

GospodarstvoUredi

 
Panamski otok Zapatilla

Zbog svog ključnog zemljopisnog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

Teritorijalna podjelaUredi

Panama se satoji od 9 provincija i 5 regija (comarca)

Comarce

StanovništvoUredi

 
Panamac na konju, okolica Puerto Armuellesa, Panama. Foto: Zeljko, 2006.

Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo. 194 269 panamskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (8.3% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je guaymi (170 000).

Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.

Indijanci pripadaju grupama poznatim kao Chibchan, Talamancan, Chocoan podijeljenim u više plemena, nasaeljenih uglavnom u tropskoj šumi, to su: Guaymi (Murire, Move ili Ngäbe, Valiente, Urraca †, Doleguas, Muite, Muoi, Penomeño, Nata) †, Dorasque (Burica, Changuena, Dorasque; Chaliva, Changuena, Chiru †, Duy, Escoria), Cuna (San Blas, Cuna, Chucunaque, Bayano, Cueva, Coiba †, Mandinga, Caimanes), Chocó (Catío, Empera, Noanama), Talamanca (Terraba, Tojar †, Teshbi, Bribri).

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Panama.


  Nedovršeni članak Panama koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.