Otvori glavni izbornik

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski

Hrvatski političar i pisac

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski, prema nekim izvorima "Utješenović", (Ostrožin kraj Gline, 21. kolovoza 1817.Zagreb, 8. lipnja 1890.), bio je hrvatski pjesnik i političar, srpske narodnosti. Godine 1866. napisao je domoljubnu pjesmu "Uskrsnuće Jelačića bana" u kojoj koristi sintagmu Ustaj bane, ustaj naša diko!.[1]

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski
Ognjeslav Utješinović Ostrožinski
Rođenje 21. kolovoza 1817., Ostrožin, Hrvatska
Smrt 8. lipnja 1890., Zagreb, Hrvatska
Posljednje počivalište Mirogoj
Nacionalnost Srbin
Obrazovanje Sveučilište u Zagrebu
Zanimanje političar, pisac
Portal: Životopis

ŽivotopisUredi

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski rođen je u Ostrožinu kraj Gline 1817. godine. Utješenović Ostrožinski je završio tri razreda njemačke osnovne škole u Vrginmostu. Obavljao je službu pisara u vojsci. Godine 1836. doselio se u Zagreb, gdje je položio ispit za krajiškog upravnog časnika, pravničke ispite na Pravoslovnoj akademiji te radio u državnoj upravi. Godine 1856. premješten je u Beč, a 1862. godine, imenovan je savjetnikom Hrvatske dvorske kancelarije, gdje je predlagao niz reforma za modernizaciju Hrvatske.

Od 1875. do 1883. godine, obnašao je i dužnost župana Varaždinske županije. Za života u Varaždinu odigrao je važnu ulogu u izgradnji tamošnje pravoslavne crkve.[2] Pisao je o političkim i gospodarskim temama, a druženje s ilircima rezultiralo je budničarskim stihovima. Pjesme je objavljivao u Danici, a posebno je bila zapažena "Jeka od Balkana", u kojoj je opisao tursku vlast nad kršćanima. Prevodio je i Davidove psalme. Najviše je pisao ljubavne i domoljubne stihove, npr. "Vila Ostrožinska", 1845. godine i "Nedjeljko", 1860. godine. Uz "Vilu Ostrožinsku" dodao je i kratku raspravu O krasnijem umjetnostima, u kojoj je pisao o glazbi, slikarstvu, kiparstvu, govorništvu i pjesništvu. Poslije ju je proširio i nadopunio te, uz drugo izdanje "Vile", objavio pod naslovom Osnove estetike.

U Osnovi za savezno preporođenje cesarovine austrijske po načelu ustavne slobode i narodne naravstvene jednakosti predlagao je federalno preuređenje Habsburške Monarhije na temelju etničkih granica, kao saveza slobodnih i ravnopravnih naroda, koja bi bila korak prema općoj europskoj konfederaciji. U Osnovi je prvi put iznio načelo narodnog samoodređenja te ju je u obliku brošure tiskao na nekoliko stranih jezika, želeći europskoj javnosti pokazati moguće rješenje austrijskog pitanja. Kako su se za federativno preuređenje Monarhije zalagali i češki političari, austroslavizam je postao misao vodilja Slavena u Habsburškoj Monarhiji u drugoj polovici 19. stoljeća. No, kao i češki političar František Palacký, razočaran austrijskom nacionalnom politikom nakon sloma revolucije 1848. – 1849., okrenuo se panslavizmu.

Smatrajući se dobrim poznavateljem života u seoskoj obiteljskoj zadruzi, u kojoj je i sam bio rođen, izdao je 1859. godine u Beču knjižicu Južnoslavenske zadruge (njem. Die Hauskommunionen der Südslaven), u kojoj je opisao model te obiteljske institucije s namjerom da ga se primijeni u tadašnjem zakonodavstvu. Vjerovao je da bi se time osigurao pravni red u tadašnjoj Hrvatskoj, a posebice spriječilo usitnjavanje zemljišnoga posjeda, odlazak seoskoga stanovništva u gradove te njegovo osiromašenje.[3]

SmrtUredi

Utješenović je preminuo 8. lipnja 1890. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[4]

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. Ljiljana Marks, Povijesne osobe u hrvatskim usmenim predajama: između povijesti i mita:
    "Poziv »Ustani bane, Hrvatska te zove« zabilježen je prvi put 1867. godine, a u pjesmi je sintagmu »Ustaj bane, ustaj naša diko!« prvi uporabio Ognjeslav Utješinović Ostrožinski u pjesmi Uskrsnuće Jelačića bana 1866. godine (Mijatović 1990:14).", hrvatskiplus.org, pristupljeno 10. prosinca 2017.
  2. Dragan Damjanovic. "Gradnja i opremanje varaždinske pravoslavne crkve 1884. godine (Orthodox Church in Varaždin - Construction and Furnishing in 1884)". Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 24, 317-340 pristupljeno 1. travnja 2019.
  3. Utješenović Ostrožinski, Ognjeslav, enciklopedija.hr, pristupljeno 10. prosinca 2017.
  4. Znameniti ljudi pokopani na Mirogoju. Gradskagroblja.hr pristupljeno 10. prosinca 2017.