Osmansko zauzimanje Siska 1593.
Bitka za Sisak, bila je četvrta od velikih bitaka za ovaj grad u osmanskim osvajačkim pohodima na Hrvatsku.[2]
| bitka za Sisak (1593.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Tursko Carstvo
|
 Hrvatsko Kraljevstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Mehmed-paša
|
| ||||||
Političko-vojna pozadina uredi
Nakon katastrofalnog ishoda napada u lipnju 1593. Osmanlije su ponovile osvajački pohod. Sisak je i dalje bio "ključ Hrvatske", jer bi padom Siska bio otvoren put prema Zagrebu što je onda pretpostavljalo i konačno osvajanje čitave Hrvatske.[2] Osmanske je snage vodio rumelijski beglerbeg Mehmed-paša. Ova je godina označila kraj Malog rata, a uslijedio je Dugi rat u Ugarskoj i Hrvatskoj.[1]
Tijek bitke uredi
Ishod bitke uredi
Osmanlije su uspjele osvojiti grad, no od psihološkog učinka lipanjskog poraza Osmanlije nikad se nisu uspjele oporaviti. Već sljedeće godine hrvatske su snage oslobodile grad i vratile ga u hrvatske ruke.[2] U isto vrijeme drugo krilo osmanske vojske napalo je Ugarsku. Vojska pod zapovjedništvom velikog vezira Sinan-paše (u. 1604./1596.) osvojila je Vesprim i Palotu, a potom se okrenula ka Beogradu. Čim su se osmanske snage povukle, austrijske, mađarske i hrvatske snage pošle su duž obiju strana Dunava, podsjele su Stolni Biograd.[1]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ a b c Hans H.A. Hötte: Atlas of Southeast Europe: Geopolitics and History. Volume One: 1521-1699, BRILL, Google Knjige, str. 11
- ↑ a b c Sandra Skanderlić: Bitka kod Siska Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2015. (Wayback Machine), Hrvatski internet portal u Švicarskoj croatia.ch