Panjevčica, panjevka, aromatična panjevčica, obična panjevčica, prava panjevčica ili promjenjiva ljuskavica (lat. Kuehneromyces mutabilis) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales). Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Panjevčica
Sistematika
Carstvo:Gljive
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Strophariaceae
Rod:Kuehneromyces
Vrsta:K. mutabilis
(Schaeff.) Singer & A.H.Sm. (1946.)
Dvojno ime
Kuehneromyces mutabilis
Sinonimi
  • Pholiota mutabilis (Schaeff.) P.Kumm. (1871.)
  • Dryophila mutabilis (Schaeff.) Quél. (1886.)
  • Galerina mutabilis (Schaeff.) P.D.Orton (1960.)
Baze podataka
  • Klobuk panjevčice je širok od 4 do 9 centimetara, mesnat, konveksan i na kraju porpuno otvoren, u sredini ispupčen, gladak, smeđe boje poput cimeta, u sredini tamniji, što dolazi osobito do izražaja za vrijeme vlažnih dana.
  • Listići su gusti, žućkasti, zatim blijedosmeđi.
  • Stručak je visok od 3 do 5 centimetara, oko 0,5 cm debeo, pun, poslije šupalj, iste boje kao i klobuk, prema dnu rđastocrnkast i čehavoljuskav s trajnim i ucjepkanim stršećim prstenom.
  • Meso je bjelkastosmeđe, miris nenapadan, okus aromatičan po gljivama.
  • Spore su žućkaste, jajolike i glatke, 5 – 7 x 4 – 5 μm.

Kemijske reakcije

uredi

Meso u dodiru s gvajakolovom tinkturom poplavi, dok s kalijevom lužinom trenutačno postaje smeđecrno.

Stanište

uredi

Panjevčica raste od svibnja do zime busenasto na starim panjevima bukve i vrbe te druge bjelogorice.

Upotrebljivost

uredi

Panjevčica je jestiva, izvanredno ukusna i aromatična gljiva.[1]

Sličnosti

uredi

Ljudi je zamjenjuju puzom (lat. Armillaria mellea) i jestivom grmačom (lat. Armillaria tabescens), koje se bitno razlikuju po svojim morfološkim značajkama. Često dijeli stanište sa sumporačom (lat. Hypholoma fasciculare) koja ima žutu boju klobuka i maslinastosmeđe do smeđecrne listiće. Sumporačom se ne smije zamijeniti jer je ona otrovna. Panjevčica je jedna od najaromatičnijih gljiva, pa je zbog toga dobra za juhe, umake i miješanje s drugim gljivama. Voli više predjele, pa je mnogo ima u Gorskom kotaru, Sljemenu i Plitvicama.

Slike

uredi
         

Izvori

uredi
  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kuehneromyces mutabilis
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kuehneromyces mutabilis