Pokolj u Dusini

Pokolj u Dusini bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) nad Hrvatima u Dusini, u općini Zenica, tijekom Rata u Bosni i Hercegovini, odnosno Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Pokolj u Dusini
sukob: bošnjačko-hrvatski sukob
Vrijeme lipanj 1992. - siječanj 1993.
Mjesto Dusina
Ishod

PozadinaUredi

Prvi sukobi dogodili su se u Novom Travniku i Uskoplju u lipnju 1992. U kolovozu te godine, Hrvatsko vijeće obrane (HVO) ratnim je djelovanjima preuzelo kontrolu nad gradom Prozorom, uz progon i protjerivanje bošnjačkog stanovništva iz općine, pljačku i uništavanja njihove imovine. HVO je zatim, prema tumačenju Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu (MKSJ/ICTY), 13. siječnja 1993. napao Uskoplje. MKSJ je ovaj bošnjačko-hrvatski sukob okarakterizirao kao udruženi zločinački pothvat (UZP) koji su počinile vlast Hrvatske i Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Prema haškoj presudi Prliću i ostalima, UZP je počeo sredinom siječnja 1993. s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini.[1]

Opskrba je dolazila preko Hrvatske i Herceg-Bosne iako je HVO u većini slučajeva zaustavljao konvoje pomoći namijenjene ARBiH i bošnjačkim civilima i sam preuzimao opremu.[2]

OpisUredi

Hrvati u Dusini bili su enklava u bošnjačkom okruženju, od 70-ak ljudi ukupno, a vrlo je malo bilo vojno sposobnih. Otprilike 80% stanovništva napadnutoga naselja činili su Bošnjaci; Hrvati su činili približno 20% stanovnika.

Dana 26. siječnja 1993., pripadnici 7. muslimanske brigade Armije RBiH iz 3. korpusa Armije RBiH napali su i opkolili selo Dusinu u Lašvanskoj dolini. U početku se pretpostavljalo da su namjeravali tu naseliti prognanike iz banjalučke, prijedorske i zapadnobosanske regije pod kontrolom VRS. Pritom su zarobili pripadnike Hrvatskog vijeća obrane i približno četrdeset civila.[3] Nakon zauzimanja sela pobili su 10 zarobljenika. Oteli su zapovjednika HVO-a i ubili 4 od 5 njegovih pratilaca. Iz Lašvanske doline, naročito iz Višnjica, Lašva, Dusina, prognano je više od 3.000 ljudi. Dijelom hrvatskih civila, ARBiH se koristila kao živim štitom.[4][5] Akcijom je zapovijedao Šerif Patković, poslije savjetnik ministra branitelja Federacije Bosne i Hercegovine.

Pripadnicima 7. muslimanske brdske brigade, sačinjenima od prognanika iz okolice Banje Luke i Prijedora, obećana je hrvatska imovina. Ubili su 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu. Pokoj je značajno utjecao na odnose Hrvata i Bošnjaka.[6][potreban bolji izvor] Ubijenih 10 osoba bili su civili: pet članova obitelji Kegelj – Draženko Kegelj, Mladen Kegelj (ubijen i mučen u seoskom Mejtefu), Niko Kegelj, Stipo Kegelj i Vinko Kegelj – te Pero Ljubičić, Augustin Radoš, Franjo Rajić, Zvonko Rajić i Vojo Stanišić. Dva tjedna poslije pokolja, 3. veljače 1993., pokopana su tijela ubijenih na groblju u Busovači.

Dana 7. lipnja 2013. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podignulo je optužnicu protiv Vehida Subotića, bivšeg pripadnika Armije RBiH. Teretili su ga za ovaj ratni zločin. U optužnici je stajalo da je kao pripadnik 7. muslimanske brigade Armije RBiH odgovoran za zatočenje i ubojstva civila u Dusini. Nakon što je ARBiH zarobila pripadnike HVO i civile, sudjelovao je u izdvajanju osam civila hrvatske nacionalnosti te je ostalim pripadnicima ARBiH naložio da jednog po jednog ubiju. Tereti ga se da je nakon toga osobno ubio još jednog civila, a nakon toga sudjelovao je u ubojstvu još četiri zatočenika te zapovjedio ubojstvo još jednog Hrvata. Radi pravomoćnosti optužnice čekalo se potvrdu Suda BiH.[3] Optužen je za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. točka c) Kaznenog zakona BiH, u svezi sa članovima 29. i 180. stav 1. (individualna kaznena) istog zakona. Sud Bosne i Hercegovine potvrdio optužnicu 24. lipnja 2013.[7] Nakon okončanja glavnog pretresa prvostupanjsko vijeće vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 7. studenoga 2014. presudu kojom je optuženi proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.[8] Državno tužiteljstvo zatražilo je veću kaznu, a obrana da Subotić bude oslobođen.[9]

IzvoriUredi

  1. ICTY (29. studenog 2017.). Prlić et al, summary of judgement. (engl.) Pristupljeno 2. ožujka 2021.
  2. Zilha Mastalić Košuta (2019). Godišnjak BZK Preporod:163-165. BZK “Preporod” Sarajevo. (bošnjački) Pristupljeno 29. ožujka 2021
  3. 3,0 3,1 Vijesti HRT Optužnica za ratni zločin nad Hrvatima u Dusini 7. lipnja 2013. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)
  4. Narod.hr Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti? , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 1. ožujka 2018.)
  5. Narod.hr Komemoracija i misa na 25. godišnjicu zločina nad Hrvatima u selu Dusina, 27. siječnja 2018. (pristupljeno 1. ožujka 2018.)
  6. Poskok.info KRVAVI SIJEČANJ 1993. Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata 26. siječnja 2019. (pristupljeno 29. siječnja 2020.)
  7. (boš.) Sud BiH S1 1 K 013146 15 Krž - Subotić Vehid (pristupljeno 31. siječnja 2020.)
  8. (boš.) Sud BiH Vehid Subotić osuđen na 14 godina zatvora , 7. studenoga 2014. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)
  9. (srp.) Justice Report Emina Dizdarević: Iznesene žalbe na presudu Subotiću, BIRN BiH, 21. travnja 2015. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)