Blagdan sedmica: razlika između inačica

'''Blagdan Sedmica''' ([[Hebrejski jezik|heb.]]שבועות - ''Šavuot'') je [[Judaizam|židovski blagdan]] koji se slavi pedeseti dan poslije [[Pasha|Pashe]] (Lev 23, 15 -16) 15. nisana.

 

U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], u [[Knjiga Izlaska|knjizi Izlaska]] nalazimo ga pod slijedećim nazivima: Blagdan žetve (Izl 23, 16), Blagdan sedmica (Izl 34, 22 ) te u knjizi Brojeva:Blagdan prvina (Br 28, 26). Blagdan Sedmica ili Šavuot (grč. πεντηκοστή - ''Pentekostes'') je s Pashom i [[Blagdan sjenica|blagdanom Sjenica]] jedan od triju hodočasničkih blagdana na koji se čitav [[Izrael|Izrael]] morao pokazati pred [[Jahve|Jahvom]] na mjesto koje on odabere (Pnz 16,16). U početku je to poljodjelska svetkovina, dan u koji su se prinosile prvine uroda zemlje, kasnije se razvio blagdan godišnjice sklapanja [[Savez na Sinaju|Saveza]] jer je pedestaka dana nakon izlaska iz [[Egipat|Egipta]], koji se slavio Pashom, sklopljen Savez. Prema knjizi Brojeva na blagdan Sedmica, kad su Jahvi prinosili žrtvu paljenicu imali su sveti saziv, nisu smjeli nikakav težački posao raditi. Za žrtvu paljenicu prinosili su 2 junca, 1 ovna i 7 jednogodišnjih janjaca. Uz njih se prinosila mješavina najfinijeg [[brašno|brašna]] i [[ulje|ulja]] i to na svakog pojedinog junca 3 desetine efe (oko 11 kg), na pojedinog ovna 2 desetine efe (nešto više od 7 kg) i na pojedinog janjca 1 desetina efe (nešto više od 3 kg). Žrtvovalo se također i jednog jaraca kao žrtvu okajnicu i nad narodom se vršio obred pomirenja. Knjiga Levitskog zakonika govori o jednom juncu i dva ovna i jednako kao knjiga Brojeva o 7 jednogodišnjih janjaca. No o kruhovima govori da svaki iz svoje kuće treba donijeti po dva [[kruh]]a ispečena ukvas od dvije destine efe (nešto više od 7 kg) najboljeg brašna. Uz žrtvu okajnicu, jednog jarca, žrtvovalo se i dva janjca od godine za žrtvu pričesnicu. Dva janjca zajedno s kruhom od prvina žetve pripadalo je svećeniku. Također je tog dana bio sveti zbor i nisu radili težačkog posla.

 

 

Kršćani slaveći [[Duhovi (blagdan)| blagdan Duhova]], Pedesetnice (Dj 2, 1), slave silazak [[Duh Sveti|Svetoga Duha]] na prvu [[Crkva|Crkvu]]. Svetkovina Duhova slavi se pedeseti dan po [[Uskrs|Uskrsu]] kao i u Židova blagdan Sedmica nakon Pashe. Kršćanska svetkovina Duhova i židovski blagdan Sedmica nemaju, po svome sadržaju gotovo nikakve veze. Do toga je došlo tako što su, na neki način, slavljem nedjeljne euharistije prvi kršćani slavili Uskrs. U 2. stoljeću počeo se slaviti, kod nekih Crkava, Uskrs kao godišnja svetkovina. To se svetkovanje protegnulo kroz vrijeme od pedeset dana i to, uskrsno, vrijeme nazvano je Pentekoste (grč. pedeset). Taj su naziv kršćani prilagodili i dali ga svojoj svetkovini. Svetkovina Duhova vezana je uz taj pedeseti dan i slavila se kao posebna svetkovina i postoji od početka 4. stoljeća. Značenje ove svetkovine za [[kršćanin|kršćane]] je to da se prema Dj1,4,5; 2,1-47 na taj dan, dan Pedesetnice, na prvu Crkvu sišao Duh Sveti i time ona, Crkva, započinje svoje poslanje.