Kašina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 33:
U to doba u Kašini je bilo bilježništvo za "sudčije" Kašina, Vugrovec, Vurnovec i Šašinovec. U ovu "sudčiju" kasnije su pripali Planina i Blaguša. U Kašini je bilo dugo vremena sjedište općine.
Među dokumentima u historijskom arhivu Hrvatske u Zagrebu nalazi se povelja [[Karlo I. Robert|Karla I. Roberta]] od 1328. godine u kojoj se potvrđuje posjedovanje posjeda zagrebačkog [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a u Kašini, a u kojoj se spominje kod opisivanja međa kaptolskog posjeda u Kašini i Castrum Paganorum. Dakle, u mjestu Kašina spominje se stari grad koji su tada nazivali "poganskim gradom". Ovaj stari grad stajao je na brdu između doline potoka Vukovdola i doline potoka Beleka. Pretpostavka je da se ovaj stari grad može tražiti na brdu koje se uzdiže istočno od kapele Sv. Jurja u Planini opasano sa sjevera potokom Vukovdolom, a na zapadu potokom Kašina i cestom Kašina - Marija Bistrica, te na jugu potokom Belekom. Pored ovog starog grada u Kašini, 1217. godine spominje se i Castrum Blagusa.
Povijest pučkog školstva u kašinskom kraju počinje 1845. godine, a školska zgrada izgrađena je 1852. godine te se još uvijek nalazi na istom mjestu, ali tijekom godina je nadograđivana. U vrijeme banovanja [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] 1878. i 1879. godine kroz Kašinu se gradi suvremena "tvrda" cesta koja je prometno povezivala [[Hrvatsko zagorje|Zagorje]] s [[Posavina|Posavinom]]. Ta cesta još dandanas ima naziv bana Ivana Mažuranića.
| |||