Kašina

naselje u Hrvatskoj, Grad Zagreb
Ovo je glavno značenje pojma Kašina. Za protoku Zeline pogledajte Kašina (rijeka).

Kašina je naselje na području Grada Zagreba u sklopu gradske četvrti Sesvete. Nalazi se oko 12 kilometra[4] sjeveroistočno od centra Zagreba i oko 2 km od krajnjih istočnih rubova naselja Zagreb (Jalševec i Čučerje), a oko 9 kilometara sjeverno od Sesveta, ispod Medvednice uz srednjovjekovnu prometnicu koja vodi prema značajnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici. Smještena je među bregovima te je izdužena. Iako je službeno jedno naselje, obično se dijeli na Gornju i Donju Kašinu. Nalazi se 7 km južno od Hrvatskog zagorja, točnije od općine Marija Bistrica.

Kašina
Država Hrvatska
Županija Grad Zagreb
Općina/gradZagreb

Površina8,4 km2[1]
Koordinate45°54′36″N 16°07′26″E / 45.910°N 16.124°E / 45.910; 16.124

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1402 [2]
– gustoća167 st./km2

Odredišna pošta10362 Kašina [3]
Pozivni broj+385 (0)1
AutooznakaZG

Zemljovid

Kašina na zemljovidu Hrvatske
Kašina
Kašina

Kašina na zemljovidu Hrvatske

Kašina na zemljovidu Grada Zagreba
Kašina
Kašina
Kašina na zemljovidu Grada Zagreba

Kašina je najstarije naselje današnje gradske četvrti Sesvete, a do 1960. i najbitnije naselje Prigorja dok je bila veća od Sesveta i središte općine.

Poštanski broj Kašine je 10 362.

Povijest

uredi

Prvi puta se spominje 1217. godine u povelji kralja Andrije II. Tada je zagrebačka crkva u Kašini imala dva zemljišna posjeda. Prvi posjed se prostirao uz veliku cestu "Magna strata", uz potok Kašinu i to negdje između današnjih mjesta Vugrovca i Planine. Drugi posjed se prostirao u okolici današnje Blaguše i Jesenovca.

U Kašini, u donjem dijelu potoka Kašina bili su posjedi starih hrvatskih obitelji Peta i Veta. Kod pokrštavanja ime Peta zamijenjeno je s Petar, pa odatle i crkva u Kašini ima ime Sv. Petar i Pavao.

U to doba u Kašini je bilo bilježništvo za "sudčije" Kašinu, Vugrovec, Vurnovec i Šašinovec. U ovu "sudčiju" kasnije su pripali Planina i Blaguša. U Kašini je bilo dugo vremena općinsko sjedište.

Među dokumentima u Historijskom arhivu Hrvatske u Zagrebu nalazi se povelja Karla I. Roberta od 1328. godine u kojoj se potvrđuje posjedovanje posjeda zagrebačkog Kaptola u Kašini, a u kojoj se spominje kod opisivanja međa kaptolskog posjeda u Kašini i Castrum antiquum Paganorum[5][6]Dakle, u mjestu Kašina spominje se stari grad koji su tada nazivali "poganskim gradom". Ovaj stari grad stajao je na brdu između doline potoka Vukovdola i doline potoka Beleka. Pretpostavka je da se ovaj stari grad može tražiti na brdu koje se uzdiže istočno od kapele Sv. Jurja u Planini opasano sa sjevera potokom Vukovdolom, a na zapadu potokom Kašinom i cestom Kašina - Marija Bistrica, te na jugu potokom Belkom. Pored ovog starog grada u Kašini, 1217. godine spominje se i Castrum Blagusa.[5]

Kod Planine blizu Kašine se nalazio samostan sv. Jurja koji je pripadao hospitalcima (ivanovcima). U kasnijim izvorima je poznat kao monasterium s. Georgii de Planina. Trag toga je kapela sv. Jurja koja stoji u kašinskoj župi kod Planine.[5]

Povijest pučkog školstva u kašinskom kraju počinje 1845. godine, a školska zgrada izgrađena je 1852. godine te se još uvijek nalazi na istom mjestu, ali tijekom godina je nadograđivana. U vrijeme banovanja Ivana Mažuranića 1878. i 1879. godine kroz Kašinu se gradi suvremena "tvrda" cesta koja je prometno povezivala Zagorje s Posavinom. Ta cesta još dandanas ima naziv bana Ivana Mažuranića. Na toj cesti, pod brojem 43, nalazi se osnovna škola Vugrovec-Kašina.

Ali Kašina je imala i svojih crnih dana. U Kašini je bio epicentar potresa od 9 stupnjeva i to 9. prosinca 1880. godine. Od ovoga potresa kašinska crkva je jako oštećena. Kasniji potresi s epicentrom u Medvednici jačine 7 stupnjeva osjetili su se i u Kašini 1901., 1905., 1906. i 1926. godine. Zanimljiv je iskaz župnika Srećka Drakslera da je prilikom popravka crkve vidio "rimske" zidove te ostatke romaničkog i gotičkog prozora.

Danas, Kašina je dio grada Zagreba i po popisu stanovništva iz 2011. godine ima 1548 stanovnika u 470 domaćinstva.

Znak Kašine iz srednjeg vijeka je bunar od cigle.

Stanovništvo

uredi
 
Nadsvođeno raspelo u Kašini.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 1548 stanovnika[7] te 470 kućanstava.[8] U 2021. godini naselje ima 1408 stanovnika.[9]

Naselje Kašina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
885
817
938
1011
1047
1116
1024
1131
1150
1173
1279
1252
1302
1333
1487
1548
1402
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. sadrži podatke za bivša naselja Kašina Doljnja i Kašina Gornja koja su te godine bila odvojeno iskazana. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

uredi

Promet

uredi

Kroz Kašinu prolazi državna cesta D29 prema Mariji Bistrici, česti put hodočasnika u Svetište Majke Božje Bistričke.

Kašinu sa Zagrebom i Sesvetama ponajprije povezuje ZET-ova autobusna linija 263 Dubec - Sesvete - Kašina (- Planina Gornja), dok uz jugoistočni rub Kašine (Blaguška cesta) prolazi i linija 270 Dubec - Sesvete - Blaguša.

Šport

uredi

Udruge

uredi
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Kašina Gornja
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Kašina
  • Kulturno umjetničko društvo Kašina

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. http://www.distance-calculator.co.uk/miles-from-zagreb--croatia_(hrvatska)-to-kasina--croatia_(hrvatska).htm
  5. a b c Klaić, Vjekoslav: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.
  6. Humanistika[neaktivna poveznica] Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  7. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  8. Stanovništvo, kućanstava i stanovi 2011.Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. ožujka 2016. (Wayback Machine), Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, odjel za statistiku
  9. Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 23. rujna 2022.