Marija Bistrica

općina i naselje u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji

Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Poznata je po hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu.

Marija Bistrica

grb
Država Hrvatska
Županija Krapinsko-zagorska

NačelnikJosip Milički, ing.
Naselja11 općinskih naselja

Površina68,6 km2[1]
Površina središta4 km2
Koordinate46°04′N 16°07′E / 46.06°N 16.11°E / 46.06; 16.11

Stanovništvo (2021.)
Ukupno5553 [2]
– gustoća81 st./km2
Urbano1045
– gustoća261 st./km2

Odredišna pošta49246 Marija Bistrica [3]
Stranicamarija-bistrica.hr

Zemljovid

Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske
Marija Bistrica
Marija Bistrica

Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske

Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom
Kip Majke Božje Bistričke

Zemljopis

uredi

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja. Nalazi se 25. km sjeverno od Sesveta. Graniči na istoku sa Zagrebačkom županijom točnije s Gradom Sveti Ivan Zelina, na sjeveroistoku s Općinom Konjščinom, na zapadu s Općinom Gornjom Stubicom, na sjeverozapadu s Općinom Bedekovčinom, na sjeveru s Općinom Zlatar Bistricom, te na jugu s Gradom Zagrebom točnije s gradskom četvrti Sesvete.

Stanovništvo

uredi
Općina Marija Bistrica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5185
5779
6526
7544
8559
9741
9630
9968
10334
9874
9223
8320
7448
7012
6612
5976
5553
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz starih općina Zlatar-Bistrica i Donja Stubica. Od 1857. do 1991. dio podataka sadržan je u općini Konjščina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Marija Bistrica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
438
448
580
606
686
744
708
773
852
822
829
860
953
1057
1107
1071
1045
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

uredi
  • načelnik: Josip Milički, ing.
  • predsjednik Općinskog Vijeća: Teodor Švaljek, ing.

Povijest

uredi

Mjesto Bistrica dobila je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. zagrebački biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Gospodarstvo

uredi

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Svetište

uredi

U Bistrici se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Reljefnu sliku, "Svjetlo istine", koja je izložena na štovanje u samoj unutrašnjosti crkve Majke Božje Bistričke, bliže oltaru, izradio je 1997. varaždinski umjetnik Ladislav Gradečak. Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.

Šport

uredi

Galerija postaja križnoga puta

uredi
 

Isus uzima na
sebe križ

 

Isus tješi
jeruzalemske žene

 

Isusa svlače

 

Isus umire
na križu

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Unutarnje poveznice

uredi

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marija Bistrica
Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.