Krapinsko-zagorska županija

županija u sjevernoj Hrvatskoj

Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.

Krapinsko-zagorska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaKrapinsko-zagorska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Krapina
Površina 1229 km2
Broj stanovnika (2021.) 120 942 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 98,41 stan./km2
Broj gradova 7
Broj općina 25
Broj naselja 423
ISO 3166-2:HR HR-02
Pozivni broj +385 (0)49
Župan Željko Kolar (SDP)
Službene stranice http://www.kzz.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Administrativna podjelaUredi

 
Krapina

Krapinsko-zagorska županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina.


StanovništvoUredi

 
Dobno-spolna piramida Krapinsko-zagorske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva 2021. godine na području Krapinsko-zagorske županije živjelo je 120 942 stanovnika, što iznosi 3,11 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav 2001. je bio sljedeći: Hrvati 98,4 %, Slovenci 0,3 %, Srbi 0,2 % i drugi.

Krapinsko-zagorska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
100804
113711
125394
139547
152047
168404
163594
175227
181586
178938
168952
161247
153567
148779
142432
132892
120702
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja seoskih obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prijelaznog urbano-seoskog karaktera. U urbaniziranom području općina i gradova živi oko 36 142 stanovnika što je 24 % ukupnog broja stanovnika županije. Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbaniziranim naseljima dok se u seoskim naseljima bilježi smanjenje broja stanovnika.

Županijska upravaUredi

Županijska skupština ima 45 članova. Dužnost župana obnaša Željko Kolar.

ZemljopisUredi

Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska graniči:

Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km²), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km² iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km²) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.

Kroz županiju prolazi autocesta A2 ZagrebMacelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe.

Klimatska obilježjaUredi

Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.

  • Temperatura zraka

Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10 °C zabilježene su u siječnju (-20,5 °C), veljači (-22 °C), ožujku (-15,5 °C) i prosincu (-17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.

  • Padaline

Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.

  • Magla

Magla se pojavljuje tijekom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim razdobljima dana, u zimskom razdoblju tijekom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3 % godine sa smanjenom vidljivošću).

  • Vjetar

U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi s 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi s 29 % trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6 % godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.

 
Donja Stubica
Klanjec
Krapina
Oroslavje
Pregrada
Zabok
Zlatar
Bedekovčina
Budinščina
Desinić
Đurmanec
Gornja Stubica
Hrašćina
Hum na Sutli
Jesenje
Konjščina
Kraljevec na Sutli
Krapinske Toplice
Kumrovec
Lobor
Mače
Marija Bistrica
Mihovljan
Novi Golubovec
Petrovsko
Radoboj
Stubičke Toplice
Sveti Križ Začretje
Tuhelj
Veliko Trgovišće
Zagorska Sela
Zlatar Bistrica
Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Krapinsko-zagorske županije

PovijestUredi

GospodarstvoUredi

Razvijena prerađivačka industrija.

KulturaUredi

 
Rodna kuća Dr. Franje Tuđmana
  • Tjedan kajkavske kulture Krapina
  • Glumački festival u Krapini - GFUK
  • Ljeto u Krapini
  • Mali Kaj Krapina
  • Zagorska krijesnica Krapina
  • Svečanosti kajkavske popevke Krapina
  • Tjedan kulture, zabave i športa Sv. Križ Začretje
  • Branje grojzdja Pregrada
  • Tabor film festival - International short film festival - www.taborfilmfestival.com- Desinić i Zabok
  • Dani Ksavera Šandora Gjalskog
  • Dani Franje Horvata Kiša u Loboru, odabir najboljeg hrvatskog putopisa
  • Dani kajkavske riječi u Zlataru
  • Keglevićeva straža Kostel

ZnamenitostiUredi

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi

IzvorUredi

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.