Središnja Hrvatska

Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. Prostire se na otprilike trećini teritorija države, a na tom prostoru živi oko polovice ukupnog stanovništva (2,16 milijuna). Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 110 stanovnika na kvadratni kilometar i to je iznad hrvatskog prosjeka (75,7 st./km²).

Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske.

Pojam Središnje Hrvatske često se preklapa s pojmom Sjeverne Hrvatske, ili Sjeverozapadne Hrvatske, jer nema jednoznačno definiranog razgraničenja.

Reljef Središnje Hrvatske

U reljefu se izmjenjuju gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica, Ivančica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka (Sava, Krapina, Bednja, Glina i dr.). Najveći dio zauzima zavala između Žumberačke gore, Medvednice, Kalničkog gorja, Bilogore, Papuka, Psunja, Zrinske gore i Petrove gore, s najizrazitijim ravnicama uz Savu, Kupu, Lonju, Česmu i Ilovu. Iz nje se izdižu Moslavačka gora i Vukomeričke gorice. U sjevernom dijelu prostor je brežuljkasto-dolinskog Hrvatskog zagorja i brežuljkasto zapadno Međimurje te nizine uz Dravu i Muru, dok južno od Kupe prevladavaju zaravni i niska vapnenačka pobrđa u porječjima Korane, Mrežnice i Dobre, sve do planinskog područja Like.

Prometni položaj

Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja (povezivanje Srednje Europe i Mediterana te Srednje i Jugoistočne Europe. Sve te prometnice mahom prolaze kroz Zagreb, što je uvelike utjecalo na njegov budući rast i razvoj u makroregionalno središte ove hrvatske regije.

Razvoj gradova

Gradovi Središnje Hrvatske su se, zbog vanjskih utjecaja na razvoj Hrvatske i podređenosti vanjskim centrima (Beču, Budimpešti, itd.) sve do kraja 19. st. vrlo sporo razvijali pa je u to vrijeme ovdje bila vrlo siromašna mreža gradova.

Jači razvoj industrije, od kraja 19. st., potaknuo je sve veći priljev stanovništva iz ruralnih krajeva, pa se danas pojedini dijelovi Središnje Hrvatske ubrajaju među najurbaniziranija područja države, a posebno se ističu šira gradska područja Zagreba, Velike Gorice, Varaždina, Karlovca i Siska.

Stanovništvo i naseljenost

Sjeverozapadni dijelovi regije (širi zagrebački prostor, Zagorje, Međimurje, Prigorje, gornja Podravina, sjeverno Pokuplje), i to ponajprije više zone, kontinuirano su naseljeni od ranog srednjeg vijeka do danas, dok je u južnom i istočnom dijelu naseljenost, zbog povijesnih događanja, bila prekinuta u drugoj polovici 16. i u 17. st., nakon čega su ti krajevi (Kordun, Banovina (Banija), Lonjsko - ilovska zavala) ponovno naseljeni novim stanovništvom pa ih danas odlikuje složenija etnička struktura.

Poticaj izgradnji naselja uvelike je dala izgradnja prometnica. U brežuljkastim krajevima prevladavaju mala raštrkana naselja, a u nizinskim, u kojima je danas težište naseljenosti, veća i zbijena.

Središnja Hrvatska danas predstavlja naseobinsko-gospodarsku okosnicu Hrvatske s postojanim rastom stanovništva. Nema velikih skokova iako je polarziranost užeg prostora i rubnog pojasa makroregije izrazita. Rast stanovništa Zagreba utjecao je na takav trend makroregije u cjelini, koja inače ima krajeva s jakom depopulacijom.

Gradovi

Gradovi u Središnjoj Hrvatskoj s više od 22.000 stanovnika (2011.)

Grb	Grad	Županija	Površina (km2)	Stanovništvo (Popis 2011.)
	Zagreb	Grad Zagreb	641 km²	790.017
	Velika Gorica	Zagrebačka	552 km²	63.517
	Karlovac	Karlovačka	402 km²	59.395
	Sisak	Sisačko-moslavačka	422,75 km²	47.768
	Varaždin	Varaždinska	59,45 km²	46.946
	Bjelovar	Bjelovarsko-bilogorska	191,9 km²	40.276
	Samobor	Zagrebačka	250 km²	37.633
	Koprivnica	Koprivničko-križevačka	90,94 km²	30.854
	Čakovec	Međimurska	72,8 km²	27.820
	Zaprešić	Zagrebačka	52,60 km²	25.223
	Petrinja	Sisačko-moslavačka	41,64 km²	24.671
	Kutina	Sisačko-moslavačka	294,34 km²	22.760

Gradovi u Središnjoj Hrvatskoj s manje od 22.000 stanovnika (2011.)

Grb	Grad	Županija	Površina (km2)	Stanovništvo (Popis 2011.)
	Križevci	Koprivničko-križevačka	263,7 km²	21.122
	Sveta Nedelja	Zagrebačka	52,6 km²	18.059
	Dugo Selo	Zagrebačka	53,79 km²	17.466
	Sveti Ivan Zelina	Zagrebačka	185,44 km²	15.959
	Jastrebarsko	Zagrebačka	226,50 km²	15.866
	Vrbovec	Zagrebačka	159,5 km²	14.797
	Ivanić-Grad	Zagrebačka	173,57 km²	14.548
	Ogulin	Karlovačka	542,32 km²	13.915
	Ivanec	Varaždinska	96,11 km²	13.758
	Novi Marof	Varaždinska	111,75 km²	13.246
	Krapina	Krapinsko-zagorska	47,53 km²	12.480
	Popovača	Sisačko-moslavačka	219,4 km²	11.905
	Duga Resa	Karlovačka	58 km²	11.180
	Garešnica	Bjelovarsko-bilogorska	225,9 km²	10.472
	Glina	Sisačko-moslavačka	543 km²	9.283
	Zabok	Krapinsko-zagorska	34,88 km²	8.994
	Ludbreg	Varaždinska	68,30 km²	8.478
	Lepoglava	Varaždinska	65,89 km²	8.283
	Đurđevac	Koprivničko-križevačka	157,19 km²	8.264
	Čazma	Bjelovarsko-bilogorska	240 km²	8.077
	Prelog	Međimurska	63,66 km²	7.815
	Ozalj	Karlovačka	179,40 km²	6.817
	Pregrada	Krapinsko-zagorska	67,26 km²	6.594
	Grubišno Polje	Bjelovarsko-bilogorska	269 km²	6.478
	Varaždinske Toplice	Varaždinska	79,75 km²	6.364
	Mursko Središće	Međimurska	33,89 km²	6.307
	Oroslavje	Krapinsko-zagorska	31,20 km²	6.138
	Zlatar	Krapinsko-zagorska	75,78 km²	6.096
	Donja Stubica	Krapinsko-zagorska	44,60 km²	5.680
	Slunj	Karlovačka	392,54 km²	5.076
	Klanjec	Krapinsko-zagorska	26 km²	2.915
	Hrvatska Kostajnica	Sisačko-moslavačka	52,60 km²	2.756