Središnja Hrvatska
Središnja Hrvatska dio je peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. Prostire se na otprilike trećini teritorija države, a na tom prostoru živi oko polovice ukupnog stanovništva (2,16 milijuna). Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 110 stanovnika na kvadratni kilometar i to je iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km2).
Pojam Središnje Hrvatske često se preklapa s pojmom Sjeverne Hrvatske, ili Sjeverozapadne Hrvatske, jer nema jednoznačno definiranog razgraničenja.
Reljef Središnje HrvatskeUredi
U reljefu se izmjenjuju gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica, Ivančica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka (Sava, Krapina, Bednja, Glina i dr.). Najveći dio zauzima zavala između Žumberačke gore, Medvednice, Kalničkog gorja, Bilogore, Papuka, Psunja, Zrinske gore i Petrove gore, s najizrazitijim ravnicama uz Savu, Kupu, Lonju, Česmu i Ilovu. Iz nje se izdižu Moslavačka gora i Vukomeričke gorice. U sjevernom dijelu prostor je brežuljkasto-dolinskog Hrvatskog zagorja i brežuljkasto zapadno Međimurje te nizine uz Dravu i Muru, dok južno od Kupe prevladavaju zaravni i niska vapnenačka pobrđa u porječjima Korane, Mrežnice i Dobre, sve do planinskog područja Like.
Prometni položajUredi
Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja (povezivanje Srednje Europe i Mediterana te Srednje i Jugoistočne Europe. Sve te prometnice mahom prolaze kroz Zagreb, što je uvelike utjecalo na njegov budući rast i razvoj u makroregionalno središte ove hrvatske regije.
Razvoj gradovaUredi
Gradovi Središnje Hrvatske su se, zbog vanjskih utjecaja na razvoj Hrvatske i podređenosti vanjskim centrima (Beču, Budimpešti, itd.) sve do kraja 19. st. vrlo sporo razvijali pa je u to vrijeme ovdje bila vrlo siromašna mreža gradova.
Jači razvoj industrije, od kraja 19. st., potaknuo je sve veći priljev stanovništva iz ruralnih krajeva, pa se danas pojedini dijelovi Središnje Hrvatske ubrajaju među najurbaniziranija područja države, a posebno se ističu šira gradska područja Zagreba, Velike Gorice, Varaždina, Karlovca i Siska.
Stanovništvo i naseljenostUredi
Sjeverozapadni dijelovi regije (širi zagrebački prostor, Zagorje, Međimurje, Prigorje, gornja Podravina, sjeverno Pokuplje), i to ponajprije više zone, kontinuirano su naseljeni od ranog srednjeg vijeka dodanas, dok je u južnom i istočnom dijelu naseljenost, zbog povijesnih događanja, bila prekinuta u drugoj polovici 16. i u 17. st., nakon čega su ti krajevi (Kordun, Banovina (Banija), Lonjsko - ilovska zavala) ponovno naseljeni novim stanovništvom pa ih danas odlikuje složenija etnička struktura.
Poticaj izgradnji naselja uvelike je dala izgradnja prometnica. U brežuljkastim krajevima prevladavaju mala raštrkana naselja, a u nizinskim, u kojima je danas težište naseljenosti, veća i zbijena.
Središnja Hrvatska danas predstavlja naseobinsko-gospodarsku okosnicu Hrvatske s postojanim rastom stanovništva. Nema velikih skokova iako je polarziranost užeg prostora i rubnog pojasa makroregije izrazita. Rast stanovništa Zagreba utjecao je na takav trend makroregije u cjelini, koja inače ima krajeva s jakom depopulacijom.
GradoviUredi
Gradovi u Središnjoj Hrvatskoj s više od 20.000 stanovnika (2011.)Uredi
- Zagreb (790.017 stanovnika)
- Velika Gorica (63.517 stanovnika)
- Karlovac (59.395 stanovnika)
- Sisak (47.768 stanovnika)
- Varaždin (46.946 stanovnika)
- Bjelovar (40.276 stanovnika)
- Samobor (37.633 stanovnika)
- Koprivnica (30.854 stanovnika)
- Čakovec (27.820 stanovnika)
- Zaprešić (25.223 stanovnika)
- Petrinja (24.671 stanovnika)
- Kutina (22.760 stanovnika)
- Križevci (21.122 stanovnika)
Gradovi u Središnjoj Hrvatskoj s manje od 20.000 stanovnika (2011.)Uredi
- Sveta Nedelja (18.059 stanovnika)
- Dugo Selo (17.466 stanovnika)
- Jastrebarsko (16.689 stanovnika)
- Sveti Ivan Zelina (15.959 stanovnika)
- Vrbovec (14.797 stanovnika)
- Ivanić Grad (14.548 stanovnika)
- Ivanec (14.434 stanovnika)
- Ogulin (13.915 stanovnika)
- Novi Marof (13.857 stanovnika)
- Novska (13.518 stanovnika)
- Krapina (12.950 stanovnika)
- Duga Resa (12.114 stanovnika)
- Popovača (11.905 stanovnika)
- Daruvar (11.633 stanovnika)
- Garešnica (11.630 stanovnika)
- Glina (9.868 stanovnika)
- Zabok (8.994 stanovnika)
- Đurđevac (8.862 stanovnika)
- Ludbreg (8.435 stanovnika)
- Lepoglava (8.283 stanovnika)
- Čazma (8.077 stanovnika)
- Ozalj (7.932 stanovnika)
- Prelog (7.871 stanovnika)
- Grubišno Polje (7.523 stanovnika)
- Pregrada (7.165 stanovnika)
- Mursko Središće (6.548 stanovnika)
- Varaždinske Toplice (6.364 stanovnika)
- Oroslavje (6.138 stanovnika)
- Zlatar (6.096 stanovnika)
- Donja Stubica (5.930 stanovnika)
- Slunj (5.076 stanovnika)
- Klanjec (3.234 stanovnika)
- Hrvatska Kostajnica (2.746 stanovnika)