Središnja Hrvatska

Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske.

Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija[1] je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. Prostire se na otprilike trećini teritorija države, a na tom prostoru živi oko polovice ukupnog stanovništva (2,16 milijuna). Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 110 stanovnika na kvadratni kilometar i to je iznad hrvatskog prosjeka (75,7 st./km2).

Pojam Središnje Hrvatske često se preklapa s pojmom Sjeverne Hrvatske, ili Sjeverozapadne Hrvatske, jer nema jednoznačno definiranog razgraničenja.

Reljef Središnje HrvatskeUredi

U reljefu se izmjenjuju gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica, Ivančica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka (Sava, Krapina, Bednja, Glina i dr.). Najveći dio zauzima zavala između Žumberačke gore, Medvednice, Kalničkog gorja, Bilogore, Papuka, Psunja, Zrinske gore i Petrove gore, s najizrazitijim ravnicama uz Savu, Kupu, Lonju, Česmu i Ilovu. Iz nje se izdižu Moslavačka gora i Vukomeričke gorice. U sjevernom dijelu prostor je brežuljkasto-dolinskog Hrvatskog zagorja i brežuljkasto zapadno Međimurje te nizine uz Dravu i Muru, dok južno od Kupe prevladavaju zaravni i niska vapnenačka pobrđa u porječjima Korane, Mrežnice i Dobre, sve do planinskog područja Like.

Prometni položajUredi

Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja (povezivanje Srednje Europe i Mediterana te Srednje i Jugoistočne Europe. Sve te prometnice mahom prolaze kroz Zagreb, što je uvelike utjecalo na njegov budući rast i razvoj u makroregionalno središte ove hrvatske regije.

Razvoj gradovaUredi

Gradovi Središnje Hrvatske su se, zbog vanjskih utjecaja na razvoj Hrvatske i podređenosti vanjskim centrima (Beču, Budimpešti, itd.) sve do kraja 19. st. vrlo sporo razvijali pa je u to vrijeme ovdje bila vrlo siromašna mreža gradova.

Jači razvoj industrije, od kraja 19. st., potaknuo je sve veći priljev stanovništva iz ruralnih krajeva, pa se danas pojedini dijelovi Središnje Hrvatske ubrajaju među najurbaniziranija područja države, a posebno se ističu šira gradska područja Zagreba, Velike Gorice, Varaždina, Karlovca i Siska.

Stanovništvo i naseljenostUredi

Sjeverozapadni dijelovi regije (širi zagrebački prostor, Zagorje, Međimurje, Prigorje, gornja Podravina, sjeverno Pokuplje), i to ponajprije više zone, kontinuirano su naseljeni od ranog srednjeg vijeka dodanas, dok je u južnom i istočnom dijelu naseljenost, zbog povijesnih događanja, bila prekinuta u drugoj polovici 16. i u 17. st., nakon čega su ti krajevi (Kordun, Banovina (Banija), Lonjsko - ilovska zavala) ponovno naseljeni novim stanovništvom pa ih danas odlikuje složenija etnička struktura.

Poticaj izgradnji naselja uvelike je dala izgradnja prometnica. U brežuljkastim krajevima prevladavaju mala raštrkana naselja, a u nizinskim, u kojima je danas težište naseljenosti, veća i zbijena.

Središnja Hrvatska danas predstavlja naseobinsko-gospodarsku okosnicu Hrvatske s postojanim rastom stanovništva. Nema velikih skokova iako je polarziranost užeg prostora i rubnog pojasa makroregije izrazita. Rast stanovništa Zagreba utjecao je na takav trend makroregije u cjelini, koja inače ima krajeva s jakom depopulacijom.

GradoviUredi

Gradovi u Središnjoj Hrvatskoj s više od 22.000 stanovnika (2011.)Uredi

Grb Grad Županija Površina (km2) Stanovništvo
(Popis 2011.)
  Zagreb   Grad Zagreb 641 km² 790.017
  Velika Gorica   Zagrebačka 552 km² 63.517
  Karlovac   Karlovačka 402 km² 59.395
  Sisak   Sisačko-moslavačka 422,75 km² 47.768
  Varaždin   Varaždinska 59,45 km² 46.946
  Bjelovar   Bjelovarsko-bilogorska 191,9 km² 40.276
  Samobor   Zagrebačka 250 km² 37.633
  Koprivnica   Koprivničko-križevačka 90,94 km² 30.854
  Čakovec   Međimurska 72,8 km² 27.820
  Zaprešić   Zagrebačka 52,60 km² 25.223
  Petrinja   Sisačko-moslavačka 41,64 km² 24.671
  Kutina   Sisačko-moslavačka 294,34 km² 22.760

Gradovi u Središnjoj Hrvatskoj s manje od 22.000 stanovnika (2011.)Uredi

Grb Grad Županija Površina (km2) Stanovništvo
(Popis 2011.)
  Križevci   Koprivničko-križevačka 263,7 km² 21.122
  Sveta Nedelja   Zagrebačka 52,6 km² 18.059
  Dugo Selo   Zagrebačka 53,79 km² 17.466
  Sveti Ivan Zelina   Zagrebačka 185,44 km² 15.959
  Jastrebarsko   Zagrebačka 226,50 km² 15.866
  Vrbovec   Zagrebačka 159,5 km² 14.797
  Ivanić Grad   Zagrebačka 173,57 km² 14.548
  Ogulin   Karlovačka 542,32 km² 13.915
  Ivanec   Varaždinska 96,11 km² 13.758
  Novska   Sisačko-moslavačka 317 km² 13.518
  Novi Marof   Varaždinska 111,75 km² 13.246
  Krapina   Krapinsko-zagorska 47,53 km² 12.480
  Popovača   Sisačko-moslavačka 219,4 km² 11.905
  Daruvar   Bjelovarsko-bilogorska 64 km² 11.633
  Duga Resa   Karlovačka 58 km² 11.180
  Garešnica   Bjelovarsko-bilogorska 225,9 km² 10.472
  Glina   Sisačko-moslavačka 543 km² 9.283
  Zabok   Krapinsko-zagorska 34,88 km² 8.994
  Ludbreg   Varaždinska 68,30 km² 8.478
  Lepoglava   Varaždinska 65,89 km² 8.283
  Đurđevac   Koprivničko-križevačka 157,19 km² 8.264
  Čazma   Bjelovarsko-bilogorska 240 km² 8.077
  Prelog   Međimurska 63,66 km² 7.815
  Ozalj   Karlovačka 179,40 km² 6.817
  Pregrada   Krapinsko-zagorska 67,26 km² 6.594
  Grubišno Polje   Bjelovarsko-bilogorska 269 km² 6.478
  Varaždinske Toplice   Varaždinska 79,75 km² 6.364
  Mursko Središće   Međimurska 33,89 km² 6.307
  Oroslavje   Krapinsko-zagorska 31,20 km² 6.138
  Zlatar   Krapinsko-zagorska 75,78 km² 6.096
  Donja Stubica   Krapinsko-zagorska 44,60 km² 5.680
  Slunj   Karlovačka 392,54 km² 5.076
  Klanjec   Krapinsko-zagorska 26 km² 2.915
  Hrvatska Kostajnica   Sisačko-moslavačka 52,60 km² 2.756

IzvoriUredi