Wikipedija

Čazma

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Čazma. Za druga značenja, pogledajte Čazma (rijeka).

Čazma (mađarski Csázma, davno Csezmice) je grad u Hrvatskoj.

Čazma
Čazma (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif Bjelovarsko-bilogorska
Površina
 - ukupna 240 km2
Stanovništvo (2011.[1])
 - ukupno 8.077 stan.
Gradonačelnik Dinko Pirak
Zaštitnik Sveta Marija Magdalena
Poštanski broj 43240
Pozivni broj +385 (0)43
Autooznaka BJ
Službena stranica www.cazma.hr
Zemljovid
Čazma na karti Hrvatska
Čazma
Čazma
Čazma na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°45′N 16°37′E / 45.75°N 16.62°E / 45.75; 16.62
Pogled na Čazmu iz Suhaje
Centar Čazme
Temelji staroga Grada Čazme
Muzej
Spomenik hrvatskim braniteljima
Grabovnica: Božićna bajka
Grabovnica: Božićna bajka po ljeti

Gradska naseljaUredi

U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006), to su: Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci, Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec.

ZemljopisUredi

Čazma je smještena 60 km jugoistočno od Zagreba i 30 km od Bjelovara na obroncima Moslavačke gore.

StanovništvoUredi

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 15.263 13.897 (91,05%) 685 (4,48%) 234 (1,53%) 447 (2,92%)
1981. 16.632 14.703 (88,40%) 779 (4,68%) 884 (5,31%) 266 (1,59%)
1971. 18.487 17.013 (92,02%) 1.116 (6,03%) 168 (0,90%) 190 (1,02%)

Po popisu iz 2001. godine, područje grada Čazme je imalo 8.895 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2011. godine područje grada Čazme je imalo 8.077 stanovnika.[1]

Čazma (naseljeno mjesto)Uredi

  • 1971. - 1.754 (Hrvati - 1.564, Srbi - 90, Jugoslaveni - 56, ostali - 44)[2]
  • 1981. - 2.489 (Hrvati - 2.015, Jugoslaveni - 354, Srbi - 66, ostali - 54)
  • 1991. - 2.785 (Hrvati - 2.540, Srbi - 86, Jugoslaveni - 69, ostali - 90)
  • 2001. - 2.878
  • 2011. - 2.801 [1]

Gradska upravaUredi

Tijela grada Čazme jesu:

  • Gradsko vijeće
  • Gradonačelnik

PovijestUredi

Smatra se da je Čazma osnovana 1226. kad je biskup Stjepan II. Babonić osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke biskupije 1094.

1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. 1101. ugarski kralj Koloman sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja, i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu Kolomanove ceste.

Prva takva cesta vodi preko Drave, preko Križevaca, Vrbovca i Zagreba prema moru i Rijeci, a druga od Koprivnice, preko Jagnjetovca, Rovišća, Čazme, Siska i Topuskog do Knina i Splita. Ova je druga Kolomanova ili čazmanska cesta važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku.

Zagrebački biskup Stjepan II. (1227.-1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati biskupijom iz Čazme negoli iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1232. biskup Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi je povelja biskupa Stjepana II. Povelja je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola.

Kaptol je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava Malkoč-beg, 7 godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. 1552. Čazma pada pod tursku vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606. Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš Toma Erdödy je obnovio biskupski kaštel u Čazmi.

GospodarstvoUredi

Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans".

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

Svake godine se održava supermaraton Zagreb-Čazma, popularno zvan "Od zagrebačkog do čazmanskoga kaptola".

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente.

ŠportUredi

Od 1976. održava se utrka Supermaraton Zagreb – Čazma poznata i kao «Od Kaptola do Kaptola» jer joj je start na Zagrebačkom, a cilj na Čazmanskom kaptolu.

IzvoriUredi

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.
  2. ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  3. ↑ Gradska knjižnica Čazma

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Čazma koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čazma&oldid=5424006"