Čazma
![]() |
Čazma (mađarski Csázma, davno Csezmice) je grad u Hrvatskoj.
Čazma | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Površina | |
- ukupna | 240 km2 |
Stanovništvo (2011.[1]) | |
- ukupno | 8.077 stan. |
Gradonačelnik | Dinko Pirak |
Zaštitnik | Sveta Marija Magdalena |
Poštanski broj | 43240 |
Pozivni broj | +385 (0)43 |
Autooznaka | BJ |
Službena stranica | www.cazma.hr |
Zemljovid | |
Čazma na zemljovidu Hrvatske |

Gradska naseljaUredi
U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006), to su: Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci, Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec.
ZemljopisUredi
Čazma je smještena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 60 km jugoistočno od Zagreba i 30 km od Bjelovara na obroncima Moslavačke gore. Kroz grad Čazmu protječe rijeka Česma.
StanovništvoUredi
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav:
godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
---|---|---|---|---|---|
1991. | 15.263 | 13.897 (91,05%) | 685 (4,48%) | 234 (1,53%) | 447 (2,92%) |
1981. | 16.632 | 14.703 (88,40%) | 779 (4,68%) | 884 (5,31%) | 266 (1,59%) |
1971. | 18.487 | 17.013 (92,02%) | 1.116 (6,03%) | 168 (0,90%) | 190 (1,02%) |
Po popisu iz 2001. godine, područje grada Čazme je imalo 8.895 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2011. godine područje grada Čazme je imalo 8.077 stanovnika.[1]
Čazma (naseljeno mjesto)Uredi
Gradska upravaUredi
Tijela grada Čazme jesu:
- Gradsko vijeće
- Gradonačelnik
PovijestUredi
Smatra se da je Čazma osnovana 1226. kad je biskup Stjepan II. Babonić osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke biskupije 1094.
1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. 1101. ugarski kralj Koloman sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja, i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu Kolomanove ceste.
Prva takva cesta vodi preko Drave, preko Križevaca, Vrbovca i Zagreba prema moru i Rijeci, a druga od Koprivnice, preko Jagnjetovca, Rovišća, Čazme, Siska i Topuskog do Knina i Splita. Ova je druga Kolomanova ili čazmanska cesta važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku.
Zagrebački biskup Stjepan II. (1227.-1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati biskupijom iz Čazme negoli iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1232. biskup Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi je povelja biskupa Stjepana II. Povelja je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola.
Kaptol je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava Malkoč-beg, 7 godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. 1552. Čazma pada pod tursku vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606. Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš Toma Erdödy je obnovio biskupski kaštel u Čazmi.
GospodarstvoUredi
Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans".
Poznate osobeUredi
- Šimun Erdődy, hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.).
- Slavko Kolar, hrvatski književnik
- Ivan Česmički (Janus Panonius), hrvatski književnik
- Anton Cetin, rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik
- Franjo Matešin, hrvatski slikar iz Bojane
- Ivo Horvat, hrvatski botaničar
- Ivo Serdar, hrvatski glumac
- Aleksandar Marks, hrvatski slikar
- Vlado Franjević, hrvatski slikar
- Matko Antolčić, hrvatski slikar
- Zdenka Pozaić, hrvatska grafičarka
Spomenici i znamenitostiUredi
Svake godine se održava supermaraton Zagreb-Čazma, popularno zvan "Od zagrebačkog do čazmanskoga kaptola".
- Čazma: Crkva sv. Marije Magdalene
- Grabovnica: Božićna bajka, turistička manifestacija
- Bojana: Galerija Matašin i bojani Božić u Bojani na imanju akademskoga slikara Franje Matašina
ObrazovanjeUredi
KulturaUredi
Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente.
- galerija Antona Cetina
- spomen-izložba hrvatskog botaničara Ive Horvata
- Gradska knjižnica Čazma[3]
ŠportUredi
- streljačko društvo "Čazmatrans"
- streljačko društvo "Budućnost"
- MOK Čazma[4]
- Teniski klub Česma
- Karate klub Sokol
- NK Čazma
- RK Čazma
Od 1976. održava se utrka Supermaraton Zagreb - Čazma poznata i kao «Od Kaptola do Kaptola» jer joj je start na Zagrebačkom, a cilj na Čazmanskom kaptolu.
IzvoriUredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.
- ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ Gradska knjižnica Čazma
- ↑ Hrvatski odbojkaški savez (2. studenoga 2020.). Hrvatska odbojkaška natjecanja. hos-cvf.hr pristupljeno 2. studenoga 2020.
Vanjske povezniceUredi
Nedovršeni članak Čazma koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |