Wikipedija

Mursko Središće

grad i naselje u Hrvatskoj, Međimurska županija

Mursko Središće (mađ.: Muraszerdahely) je grad u sjevernoj Hrvatskoj. Mursko Središće je povezano prometnicama prema Čakovcu, Podturnu i prema Sv. Martinu na Muri te graničnom prijelazu prema Sloveniji.

Mursko Središće

Grb

Zastava
Država Hrvatska
Županija Međimurska
GradonačelnikDražen Srpak (HDZ)
Površina[1]33,9 km2
Površina središta12,5 km2
Koordinate46°30′32″N 16°26′03″E / 46.50883°N 16.43413°E / 46.50883; 16.43413
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 855
– gustoća173 st./km2
Urbano3 321
– gustoća468 st./km2
Poštanski broj40315
Pozivni broj(0)40
AutooznakaČK
Stranicahttp://wp.mursko-sredisce.hr/

Zemljovid

Mursko Središće na zemljovidu Hrvatske
Mursko Središće
Mursko Središće

Mursko Središće na zemljovidu Hrvatske

Gradska naselja uredi

Grad se sastoji od 5 naselja (stanje 2006.), a to su: Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec.

Zemljopis uredi

Mursko Središće je najsjeverniji grad u Hrvatskoj smješten na 46* 30' i 49 sjeverne zemljopisne širine i 16* 26' i 38 istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 160 m.

Susjedne općine su Podturen, Sveti Martin na Muri, Selnica, Vratišinec i grad Čakovec u Republici Hrvatskoj te grad Lendava u Republici Sloveniji.

Promet uredi

Mursko Središće je prometno jako opterećeno jer se u samom centru nalazi granica sa Slovenijom, time je i promet, pogotovo ljeti kad navale strani turisti, opterećen. Traži se već duže vrijeme rješenje koje bi promet kroz Mursko Središće reduciralo, a najbolje rješenje bi bilo još jedan granični prijelaz koji bi riješio problem Murskog Središća.

Podturen koji je udaljen 10 km bi bio idealan granični prijelaz po tome jer graniči sa Slovenijom i Mađarskom te se može lakše doći do dogovora sa Slovencima ili Mađarima. O toj se temi već raspravljala u Budimpešti i u Hrvatskoj Vladi.

 
Ulica Vladimira Nazora u Murskom Središću
 
Most na Muri i šetnica u Murskom Središću

Stanovništvo uredi

Grad Mursko Središće zauzima površinu od 34 kvadratnih kilometara. Na njegovom području su još mjesta Štrukovec, Hlapičina, Peklenica i Križovec (također pripadaju Upravi Murskog Središća). Na tom području živi više od 7200 stanovnika. Gustoća stanovnika je 214 stanovnika na kilometar kvadratni.

Grad Mursko Središće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2211
2416
2710
3069
3435
3682
4062
4630
5207
5671
5878
6483
6421
6631
6548
6307
5855
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. U 1857. sadrži dio podataka općine Selnica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Mursko Središće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
939
1009
1112
1240
1420
1474
1630
1707
1975
2241
2389
2691
2995
3331
3322
3444
3321
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava uredi

Mursko Središće postalo je grad 22. ožujka 1997. godine.

Povijest uredi

Mursko Središće se već uz Prelog, Čakovec, Nedelišće, Štrigovu i Podturen već 1638. – 1698. god. ubraja među 6 gradskih naselja u Međimurju.

Mursko Središće spada među najstarija naselja u Međimurju jer se crkva sv. Martina spominje već 1334. godine (Sancti Martini in Zredysche). Povjesničari (Kukuljević) drže da je tu već u rimsko doba postojalo naselje zvano Halikan (lat.Halicanum), kao važna postaja na rimskoj cesti Poetovio (Ptuj) - Carnuntum (Petronell između Beča i Bratislave).

Kao važno trgovište spominje se 1477. godine. Ne zna se kakvo je zlo zadesilo mjesto 1501. godine, jer se do tada još mjesto spominje kao župa, a kasnije se pripojava župi Selnica. Godine 1650. mjesto ima naziv Mura Zerdahel. U kanonskim vizitacijama 1660. godine spominje se da je u mjestu kapela svetog Martina, da bi se 1716. g. prvi put spominjala kapela sv. Ladislava. Veću obnovu ta je kapela doživjela 1820. godine, kao župna crkva Marije Kraljice i Svetog Ladislava. Isprva je to bila građevina u gotskom stilu, uz Muru, no stradala je u poplavi 1690., pa je izgrađena nova, na uzvisini (uz cestu prema Sv. Martinu).

Početkom prošlog stoljeća Mursko Središće se naglo razvija zahvaljujući cesti i željezničkoj pruzi Čakovec - Lendava, izgrađenoj 1889. godine, ali i eksploataciji nafte: već 1850. počinje eksploatacija u obližnjoj Selnici i Peklenici. To je pospješilo i izgradnju naftovoda Selnica - Mursko Središće 1901. godine, prvog u ovom dijelu Europe.

Nakon 1. svjetskog rata počinje eksploatacija ugljena. Isprva je to bilo u Peklenici, a onda i na području Murskog Središća. 1925. započeli su radovi na otvaranju prve jame u Međimurju - Hrastinka 1. Rudari su bili dovedeni iz Slovenije. Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće "Kraljić i Majhen" koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su osnovani "Međimurski ugljenokopi". Od osnivanja do zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, nego i ovog dijela Međimurja. Danas su od rudnika ostali navozi jalovine - "halde", spomenik rudaru u centru mjesta, te ime nogometnom klubu - Rudar, dok se jedan noćni klub naziva upravo Jama.

Gospodarstvo uredi

Od gospodarskih djelatnosti najznačajnija je industrija. Dominantne industrijske grane ovog područja su: tekstilna industrija, graditeljstvo i ugostiteljstvo. Najveći broj radno sposobnog stanovništva odlazi u Čakovec, koji je središte razvoja industrije i gospodarstva.

Prometni sustav našeg područja spada u dio glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je državna cesta 209 Varaždin-Nedelišće-Čakovec-Šenkovec-Mursko Središće.

Sljedeća po važnosti je županijska cesta Ž2003 GP Bukovje-Sv. Martin na Muri-Mursko Središće-Podturen, tzv. "Murska magistrala", koja povezuje naselja Murskog područja. Spomenute ceste se u zadnjih nekoliko godina obnavljaju, proširuju i uređuju te se pokušava uspostaviti optimalni uvjeti prometa.

Opskrba plinom je na području Međimurja veoma razvijena. Zanimljiv je podatak da je prvo plinificirano naselje u Međimurju bio grad Mursko Središće koji je imao distribuciju plina za 600 domaćinstava još 1956. godine. Vodo-opskrbna i kanalizacijska mreža je razvijena u svim naseljima, s time da su u nekim naseljima mjesni vodoopskrbni sustavi. Postoji tendencija proširivanja i obnove dotrajalih vodova.

Elektro-opskrba je također veoma razvijena. Opskrbna mreža je pretežno zračna a na dijelovima i podzemna. Odvoz otpada je riješen na razini lokalne samouprave, te svaka od općina ima uređenu sanitarnu deponiju na svom području, s time da je u planu zatvaranje istih te otvaranje centralne deponije za cijelu županiju.

Poznate osobe uredi

 
Spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata

Spomenici i znamenitosti uredi

Župna crkva sv. Ladislava i Marije kraljice

Obrazovanje uredi

 
Osnovna škola Mursko Središće

Kultura uredi

Šport uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mursko_Središće&oldid=6888800"