Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti naziva je se kraljicom sportova. Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao što su hrabrost, odlučnost i upornost.

Atletika

Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima koja se uspješno mogu primjenjivati tijekom obrazovnog procesa, ili kroz druge oblike vježbanja, pomoću kojih se značajno utječe na podizanje opće psihofizičke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazište i temelj za sve ostale sportove. Od 1896. godine uključena je u redovni program Olimpijskih igara.

Vidi: osvajači olimpijskih medalja u atletici u disciplinama za muške, te disciplinama za žene.

Povijest atletike uredi

 
Međunarodni atletski miting u Zagrebu 1961., start utrke na 800 m

Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, još od vremena orginalnih Olimpijskih igara iz vremena stare Grčke, pa do modernih Olimpijskih igara današnjih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama trčanja, skokova i bacanja tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike u stvari i povijest sporta uopće.

U Hrvatskoj uredi

Prvi hrvatski atletičari ponikli su u zagrebačkim športskim društvima PNIŠK-u i HAŠK-u. Prvo atletsko natjecanje u Hrvatskoj bila je utrka u brzom hodanju na 11 km; organizirao ju je PNIŠK 30. srpnja 1905. Prvi atletski miting u Hrvatskoj, organizirao je također PNIŠK, 17. svibnja 1908. na prvoj atletskoj stazi u Hrvatskoj, koja je išla oko nogometnog igrališta na Koturaškoj cesti. Tu atletsku stazu izgradio je PNIŠK. Discipline na mitingu su bile trčanje na 100 jarda i hodanje na 5000 m.[1]

Prvo državno prvenstvo Hrvatske u

  • krosu održano je
  • planinskom trčanju održano je sredinom svibnja 2004. na Sljemenu.[2][3]
  • trekingu održano je krajem lipnja 2011. na Velebitu, u sklopu utrke Velebitski treking.[4]
  • ultramaratonu (utrka na 100 km) održano je početkom svibnja 2013. u Zagrebu u sklopu utrke Forrest Gump.[5][6]
  • planinskom trčanju na duge staze (ili planinskom maratonu) održano je početkom rujna 2013. u Samoborskom gorju.[7]
  • štafetama održano je krajem travnja 2016. u Zagrebu; štafete su sastavljene iz istih atletskih klubova.[8]
  • trailu održano je krajem rujna 2017. u Rapcu, na utrci Valamar Trail.[9][10]
  • 1-satnom trčanju održano je početkom travnja 2022. u Zagrebu.[11]
  • "dugom" trailu održano je krajem travnja 2023. u Novom Marofu.[12]

Prvo dvoransko državno prvenstvo te ujedno i prvo natjecanje uopće u kružnoj dvorani u Hrvatskoj održano je krajem veljače 2018. u Zagrebu, u novo otvorenoj dvorani u Paviljonu 1 Zagrebačkog velesajma.[13] 2023. se po prvi puta dvoransko državno prvenstvo održavalo više dana.[14] Prvo dvoransko prvenstvo Hrvatske u višebojima održano je krajem veljače 2019. u Zagrebu.[15]

Škole trčanja u Hrvatskoj se pojavljuju 2011.; uz stručno vodstvo trenera, pripremaju polaznike za trčanje svih dionica, a osobito za polumaratone i maratone.[16]

Zimsko bacačko prvenstvo Hrvatske održava se od 2004.[17]

Prvi put Svjetsko prvenstvo u nekoj atletskoj disciplini u Hrvatskoj održano je 2018. u Svetom Martinu na Muri, disciplina 100 km trčanje, u sklopu utrke CRO100.

Godine 2011. Nikolina Šustić je postala najmlađa trkačica ikad koja je pretrčala na službenoj utrci više od 100 kilometara - imala je tada 24 godine i postavila je hrvatski rekord u 12-satnom trčanju.[18]

Na SP-u u 24-satnom trčanju 2017. ženska reprezentacija u sastavu Veronika Jurišić, Antonija Orlić, Paula Vrdoljak osvojila 5. mjesto. Rezultat od 660.651 km prvi put u povijesti nije bio dovoljan za medalju.[19]

Atletski kup Europe - Finale u Hrvatskoj je održano 1981. u Zagrebu.[20] Prvi put WA Indoor Tour u Hrvatskoj je održan 2023. u Osijeku.[21] Europski bacački kup u Hrvatskoj je održan u više navrata, a prvi puta 2002. Održan je i miting okriljem europske serije mitinga European Athletics Promotion (EAP) Circuit, Zadar EAP.[22]

Među mitinzima, dugovječnošću se ističu Hanžekovićev memorijal, Međunarodni atletski miting "Dinamo-Zrinjevac" (od 1974.)[23] i Trofej Slavonija[24].

Atletska borilišta uredi

Atletika je započela kao sport na otvorenom, te su se natjecanja odvijala u skladu s vremenskim uvjetima. Danas je uobičajeno da se atletičari tijekom zimskog perioda pripremaju i natječu i u zatvorenim prostorima - atletskim dvoranama.

Atletika na otvorenom uredi

 
Atletski stadion u Atlanti za vrijeme OI 1996.

Standardno borilište za atletska natjecanja je atletski stadion. Često integriran s nogometnim stadionom, ovo se borilište sastoji od tipično 8 kružnih eliptičnih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se označava kao staza 1.400 metara. Na objema duljim stranama nalazi se ravan dio od 100 m. Staze su označane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu tipično se nalaze i zaletište i doskočište za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen s preponom za trkačku utrku na 3000 m s preponama, te bacališta. kugle, koplja i kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom pomoćnom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, zaštitne mreže za bacačke disicpline, nosači i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.

Atletski stadion je poprište svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se zbog dužine staze ne koristi kružna staza na stadionu, osim kao početno i završno mjesto utrke.

Atletika u dvorani uredi

Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim što je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane najčešća duljina kružne staze 200 m te je borilište bitno manje nego stadion na otvorenom, i u dvorani nema vjetra. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspoloživog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacanje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Također, neke su discipline prilagođene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani najčešće smanjuje na 60 m, slično kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.

Atletske discipline uredi

Brojne su atletske discipline, koje uobičajeno dijelimo na trkačke, bacačke, skakačke i višeboj. Iako se najčešće koristi metrički sustav za izmjeru udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se javljaju i drugačije mjere, pa je recimo uobičajena utrka na jednu milju.

Trkačke discipline uredi

Bacačke discipline uredi

Skakačke discipline uredi

Višeboj uredi

Svjetski rekordi uredi

(stanje 30. kolovoza 2013.)[25]

Žene uredi

100 m: 10,49 Florence Griffith Joyner, SAD Indianapolis, 16. srpnja, 1988.
200 m: 21,34 Florence Griffith-Joyner, SAD Seoul, 29. rujna 1988.
400 m: 47,60 Marita Koch, Njemačka (DDR) Canberra, 06. listopada 1985.
800 m: 1.53,28 Jarmila Kratochvilová, Češka (Čehoslovačka) München, 26. srpnja 1983.
1 500 m: 3.50,46 Qu Yunxia, Kina Peking, 11. rujna 1993.
3 000 m: 8.06,11 Junxia Wang, Kina Peking, 13. rujna 1993.
5 000 m: 14.11,15 Tirunesh Dibaba, Etiopija Oslo, 6. lipnja 2008.
10 000 m: 29.17,45 Almaz Ayana, Etiopija Rio de Janeiro, 12. kolovoza 2016.
100 m prepone: 12,20 Kendra Harrison, SAD London, 22. srpnja 2016.[26]
400 m prepone: 52,34 Yuliya Pechonkina, Rusija Tula, 08. kolovoza 2003.
3 000 m zapreke: 8.58,81 Gulnara Galkina-Samitova, Rusija Peking, 17. kolovoza 2008.
Maraton: 2:15.25 Paula Radcliffe, Velika Britanija Chicago, 13. travnja 2003.
Hodanje 5 km: 20.13,26 Kerry Saxby-Junna, Australija Hobart, 25. veljače 1996.
Hodanje 10 km: 41.56,23 Nadezhda Ryashkina, Rusija Seattle, 24. srpnja 1990.
Hodanje 20 km: 1:25.41 Olimpiada Ivanova, Rusija Helsinki, 7. kolovoza 2005.
4 x 100 m: 41,37 Njemačka (DDR) Canberra, 06. listopada 1985.
4 x 400 m: 3.15,17 Rusija (SSSR) Seoul, 01. listopada 1988.
Skok u vis: 2,09 Stefka Kostadinova, Bugarska Rim, 30. kolovoza 1987.
Skok motkom: 5,06 Jelena Isinbajeva, Rusija Zürich, 28. kolovoza 2009.
Skok u dalj: 7,52 Galina Chistyakova, Rusija (SSSR) Lenjingrad, 11. lipnja 1988.
Troskok: 15,50 Inessa Kravets, Ukrajina Göteborg, 10. kolovoza 1995.
Kugla: 22,63 Natalya Lisovskaya, Rusija (SSSR) Moskva, 07. lipnja 1987.
Disk: 76,80 Gabriele Reinsch, Njemačka (DDR) Neubrandenburg, 09. srpnja 1988.
Kladivo: 77,80 Tatjana Lysenko, Rusija Tallinn, 15. kolovoza 2006.
Koplje: 72.28 Barbora Špotáková, Češka Stuttgart, 13. rujna 2008.
Sedmoboj: 7291 bod Jackie Joyner-Kersee, USA Seoul, 24. rujna 1988.

Muškarci uredi

100 m: 9,58 Usain Bolt, Jamajka Berlin 16. kolovoza 2009.
200 m: 19,19 Usain Bolt, Jamajka Berlin 20. kolovoza 2009.
400 m: 43,03 Wajde van Niekerk, JAR Rio de janerio, 15. kolovoza 2016.
800 m: 1.40,91 David Rudisha, Kenija London, 9. kolovoza 2012.
1 500 m: 3.26,00 Hicham El Guerrouj, Maroko Rim, 14. srpnja 1998.
5 000 m: 12.35,36 Joshua Cheptegei, Uganda Monaco, 14. kolovoza 2020.
10 000 m: 26.17,53 Kenenisa Bekele, Etiopija Bruxelles, 26. kolovoza 2005.
110 m prepone: 12,80 Aries Merritt, SAD Brussels, 07. rujna 2012.
400 m prepone: 46,78 Kevin Young, SAD Barcelona, 06. kolovoza 1992.
3 000 m zapreke: 7.53,63 Shaheen Saif Saaeed, Qatar Bruxelles, 03. rujna 2004.
Maraton: 2:03.59 Haile Gebrselassie, Etiopija Berlin, 28. rujna 2008.
Hodanje 20 km: 1:17.46 Julio Martinez, Guatemala Eisenhüttenstadt, 08. svibnja 1999.
Hodanje 50 km: 3:36.03 Robert Korzeniowski, Poljska Pariz, 27. kolovoza 2003.
4 x 100 m: 36.84 Jamajka London, 11. kolovoza 2012.
4 x 400 m: 2.54,20 SAD New York, 22. srpnja 1998.
Skok u vis: 2,45 Javier Sotomayor, Kuba Salamanca, 27. srpnja 1993.
Skok motkom: 6,14 Sergey Bubka, Ukrajina Sestriere, 31. srpnja 1994.
Skok u dalj: 8,95 Mike Powell, SAD Tokio, 30. kolovoza 1991.
Troskok: 18,29 Jonathan Edwards, Velika Britanija Goeteborg, 07. kolovoza 1995.
Kugla: 23,12 Randy Barnes, SAD Westwood, 20. svibnja 1990.
Disk: 74,08 Jürgen Schult, Njemačka (DDR) Neubranderburg, 06. lipnja 1986.
Kladivo: 86,74 Yuriy Sedyh, Rusija (SSSR) Stutgart, 30. kolovoza 1986.
Koplje: 98.48 Jan Železný, Češka Jena, 25. svibnja 1996.
Desetoboj: 90,45 bodova Ashton Eaton, SAD Peking, 29. kolovoza 2015.

Natjecanja u atletici uredi

Atletika je zasigurno najrašireniji sport na svijetu. Vrste i nivoi natjecanja su brojni. Prema dobi natjecatelja razlikujemo predškolska i školska natjecanja, srednjoškolska i studentska, pa sve do natjecanja veterana u različitim kategorijama. Prema nivou natjecanja postoje amaterska natjecanja za građane i rekreativce, pa sve do profesionalnih natjecanja. Kvalitativni vrhunac atletike su Olimpijske igre, koje su uvijek do sada u povijesti imale u programu neko od atletskih natjecanja. Prema kvaliteti se ističu sljedeća atletska natjecanja:

Lara Borozan Labrović drži rekord na 100 m

Vidi uredi

Izvori uredi

  1. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4457
  2. https://www.trcanje.hr/na-bilak/480/
  3. http://has.hr/index.php/k2-extra-field-groups/dom-2015/38-atletika/domaca-natjecanja/223-domaa-natjecanja-2004
  4. http://www.057info.hr/sport/2011-06-20/velebitski-treking-prvo-prvenstvo-hrvatske-u-trekingu
  5. http://www.aksljeme.com/ultramaraton-sve-sto-niste-zeljeli-znati/
  6. https://has.hr/index.php/savez/naslovna/arhiva-vijesti/8-vijesti/1677-hrvoje-baric-i-veronika-jurisic-prvi-prvaci-hrvatske-na-100-km
  7. https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/1579-kresimir-balasko-i-veronika-jurisic-prvi-prvaci-hrvatske-u-planinskom-trcanju-na-duge-staze
  8. http://www.akm.hr/prvenstvo-hrvatske-u-stafetama-zagreb-30-4-2016-limacima-dvije-medalje/sadrzaj/393
  9. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2017. Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. https://www.trcanje.hr/valamar-trail-prvo-nacionalno-prvenstvo-u-trail-trcanju/10803/
  11. https://ak-varazdin.hr/2022/04/03/muska-ekipa-ak-varazdin-3-na-pojedinacnom-i-ekipnom-ph-u-trcanju-na-1-sat/
  12. https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2925-josip-mestric-i-maja-bonacic-prvaci-hrvatske-u-dugom-trailu
  13. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. ožujka 2018. Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2898-bojana-bjeljac-s-najvrijednijim-rezultatom-prvog-dana-dvoranskog-ph-postignuto-6-rekorda
  15. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  16. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. studenoga 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/live-stream-startne-liste-rezultati-zimsko-bacacko-prvenstvo-hrvatske-za-starije-kategorije-2023.html
  18. http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/254321/Default.aspx
  19. https://magazin-trcanje.com/2017/07/26/ispravljena-nepravda-hrvatice-ipak-5-na-utrci-od-24-sata/
  20. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4457
  21. https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/4320063/prestizno-atletsko-natjecanje-u-skoku-s-motkom-world-athletics-indoor-tour-bronze-u-veljaci-stize-u-osijek/
  22. https://visnjik.hr/sportska-dogadanja/atletski-miting-na-visnjiku-23-rujna-borovic-herremans-speck-mrcic-mlinaric-tomassini-09-09-2021/
  23. https://ak-dinamo.hr/medunarodni-atletski-miting-dinamo-zrinjevac-2022/
  24. https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3496933/video-trofej-slavonijaq/
  25. Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 23. lipnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  26. 100m Hurdles Results (PDF). sportresult.com. 22. srpnja 2016. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. srpnja 2016. Pristupljeno 24. srpnja 2016.

Vanjske poveznice uredi