Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom). Ova disciplina nalazi se u Olimpijskim igrama Stare Grčke. S vremenom su natjecatelji razvili različite učinkovite tehnike skoka. Američki atletičar Dick Fosbury prvi je koristio tehniku, koja je danas najčešća. Najviši je u vis skočio Javier Sotomayor, kubanski atletičar preskočivši letvicu na visini od 2,45 m.

Osvajačica zlatne medalje Ethel Catherwood iz Kanade "škarama" preko letvice na Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m.

Povijest skoka u vis uredi

2007. godina uredi

U sezoni 2007. skok u vis je jedna od najzanimljivih disciplina. Konkurencija je vrlo jaka predvođena hrvatskom skakačicom Blankom Vlašić. Najveća konkurencija su joj Jelena Slesarenko, Ana Čičerova, Antonnieta di Martino, Ruth Beitia i Kajsa Berqvist koja ove godine ne može uloviti onakvu formu u kojoj je bila 2005. kada je i postala svjetska prvakinja na otvorenom. Na mitinzima zlatne lige pobjede su upisale Jelena Slesarenko u Oslu i Blanka Vlašić u Rimu i Parizu. Treba još samo spomenuti da je na mitingu u Stocholmu Blanka skočila drugi rezultata ikada s preskočenih 207 centimetara. Na svjetskom prvenstvu u Osaki Najbolja je bila Blanka Vlašić s preskočenih 205 centimetara s tim da je triput rušila letvicu na prvenstvu na 200 centimetara jedanput i dvaput na 205 centimetara. Blanka je napadala i svjetski rekord Stefke Kostadinove na 210 centimetara, ali letvica se rušila na sva tri izlaska pred nju. Drugo mjesto su podijelile Antonnieta di Martino i Ana Čičerova s preskočenih 203 centimetra.

Najbolji rezultati uredi

Muškarci (vani) uredi

Visina Atletičar Državljanstvo Mjesto Datum
2.45 Javier Sotomayor   Kuba Salamanca 23. srpnja, 1993.
2.42 Patrik Sjöberg   Švedska Stockholm 30. lipnja, 1987.
2.41 Igor Paklin   SSSR /   Kirgistan Kobe 4. rujna, 1985.
2.40 Rudolf Povarnitsyn   SSSR /   Ukrajina Donjeck 11. kolovoza, 1985.
Sorin Matei   Rumunjska Bratislava 20. lipnja, 1990.
Charles Austin   SAD Zurich 7. kolovoza, 1991.
Vyacheslav Voronin   Rusija London 5. kolovoza, 2000.
2.39 Jianhua Zhu   NR Kina Eberstadt 10. lipanj, 1984.
Hollis Conway   SAD Norman 30. srpanj, 1989.
2.38 Sedam atletičara: (Avdeyenko, Malchenko, Topić, Kemp, Partyka, Freitag, Sokolovskyy)

Žene (vani) uredi

Visina Atletičarka Državljanstvo Mjesto Datum
2.09 Stefka Kostadinova   Bugarska Rim 30. kolovoza, 1987.
2.08 Blanka Vlašić   Hrvatska Zagreb 31. kolovoza, 2009.
2.07 Lyudmila Andonova   Bugarska Berlin 20. srpnja, 1984.
2.06 Kajsa Bergqvist   Švedska Eberstadt 26. srpnja, 2003.
Hestrie Cloete   JAR Pariz 31. kolovoza, 2003.
Elena Slesarenko   Rusija Atena 28. kolovoza, 2004.
2.05 Tamara Bikova   SSSR /   Rusija Kijev 22. lipnja, 1984.
Heike Henkel   Njemačka Tokio 31. kolovoza, 1991.
Inha Babakova   SSSR /   Ukrajina Tokio 15. rujna, 1995.
2.04 Silvia Costa   Kuba Barcelona 9. rujna, 1989.
Venelina Veneva   Bugarska Kalamata 2. lipnja, 2001.

Muškarci (dvorana) uredi

Visina Atletičar Državljanstvo Mjesto Datum
2.43 Javier Sotomayor   Kuba Budimpešta 4. ožujka, 1989.
2.42 Carlo Thränhardt   Njemačka Berlin 26. veljače, 1988.
2.41 Patrik Sjöberg   Švedska Pirej 1. veljače, 1987.
2.40 Hollis Conway   SAD Sevilla 10. ožujka, 1991.
Stefan Holm   Švedska Madrid 6. ožujka 2005.
2.39 Dietmar Mögenburg   Njemačka Köln 24. veljače, 1985.
Ralf Sonn   Njemačka Berlin 1. ožujka, 1991.
Ivan Ukhov   Rusija Moskva 28. siječnja, 2007.
2.38 Osam atletičara: (Paklin, Avdeyenko, Smith, Beyer, Matei, Hemingway, Rybakov, Thörnblad)

Žene (dvorana) uredi

Visina Atletičarka Državljanstvo Mjesto Datum
2.08 Kajsa Bergqvist   Švedska Arnstadt 4. veljače, 2006.
2.07 Heike Henkel   Njemačka Karlsruhe 8. veljače, 1992.
2.06 Blanka Vlašić   Hrvatska Arnstadt 6. veljače, 2010.
Stefka Kostadinova   Bugarska Pirej 20. veljače, 1988.
2.05 Tia Hellebaut   Belgija Birmingham 3. ožujka, 2007.
2.04 Alina Astafei   Njemačka Berlin 3. ožujka, 1995.
Ana Čičerova   Rusija Ekaterinburg 7. veljače, 2003.
Yelena Slesarenko   Rusija Budimpešta 7. ožujka, 2004.
2.03 Tamara Bikova   SSSR Budimpešta 6. ožujka, 1983.
Monica Iagar   Rumunjska Bukurešt 23. siječnja, 1999.
Marina Kuptsova   Rusija Beč 2. ožujka, 2002.

Skok u vis na Olimpijskim igrama uredi

Skok u vis na Svjetskim prvenstvima u atletici uredi