Blanka Vlašić

Blanka Vlašić (Split, 8. studenoga 1983.), bivša je hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis. Prva hrvatska atletičarka koja je preskočila 2 m (201 cm, u Zürichu 15. kolovoza 2003. godine).[1]

Blanka Vlašić

Blanka Vlašić slavi pobjedu na svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki 2007.

Osobni podatci
Puno ime Blanka Vlašić
Datum rođenja 8. studenoga 1983.
Mjesto rođenja Split
Državljanstvo Hrvatska
Športski podatci
Osobni rekordi 208 cm
Laka atletika - skok u vis
Olimpijske igre
srebro Peking 2008. skok u vis
bronca Rio de Janeiro 2016. skok u vis
Svjetska prvenstva
zlato Osaka 2007. skok u vis
zlato Berlin 2009. skok u vis
srebro Daegu 2011. skok u vis
srebro Peking 2015. skok u vis
Svjetska dvoranska prvenstva
zlato Valencia 2008. skok u vis
zlato Doha 2010. skok u vis
srebro Moskva 2006. skok u vis
bronca Budimpešta 2004. skok u vis
Finala svjetskog kupa
zlato Stuttgart 2007. skok u vis
zlato Stuttgart 2008. skok u vis
zlato Solun 2009. skok u vis
Europska prvenstva
zlato Barcelona 2010. skok u vis
Kup Kontinenata
zlato Split 2010. skok u vis
Mediteranske igre
zlato Tunis 2001. skok u vis

Treneri su joj bili otac Joško i Bojan Marinović.

Mladost

uredi

Blanka Vlašić rođena je u Splitu 1983. godine, u športskoj obitelji. Otac Joško bio je uspješan atletičar, desetobojac i osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Casablanci 1983. godine, gradu po kojem je i Blanka dobila ime. Majka Venera je bivša prvakinja Jugoslavije u skijaškom trčanju.

Blanka Vlašić privukla je pozornost svjetske atletske javnosti već sa 16 godina, kada je počela ostvarivati zapažene rezultate. S nepunih 17 godina nastupala je na Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. godine. Godinu nakon toga već je imala šesto mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u kanadskom Edmontonu. U konkurenciji juniorki Blanka je bila nedodirljiva. Osvojila je dva naslova svjetske prvakinje. Prvi puta je visinu od 200 cm preskočila na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, gdje je imala simboličan startni broj 200.

Seniorski nastupi

uredi
 
Blanka Vlašić u Osaki 2007. godine
 
Blanka Vlašić u Berlinu 2008. godine
 
Preskače 208 cm u Zagrebu 2009. godine

Nakon uspješnog uzleta u svijetu seniorske atletike, veliko breme očekivanja rezultata od nje na Ljetnim olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine od hrvatske javnosti, prekinulo je njezin niz uspješnih nastupa. Zbog stresa se pojavio nepravilan rad štitnjače, koja je operativno izvađena 2005. godine (slična stvar se dogodila i alpskoj skijašici Janici Kostelić). Tijekom 2006. godine 2 metra je preskakala čak 13 puta, 205 cm uspjela je preskočiti u dvorani i 203 cm na otvorenom. Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Moskvi osvojila je drugo mjesto i ponovno izazvala ponos svojih navijača. Godine 2006. bila joj je bolja nego što je uopće mogla zamisliti.[2] Bila je bez natjecanja 333 dana sve do prvenstva Hrvatske 2005. godine, kada je preskočila 195 cm. Blanka se uspješno vratila skokovima početkom 2006. godine, kada ostvaruje tada najbolje rezultate svoje karijere (već otprije je hrvatska rekorderka s preskočenih 203 cm na otvorenom). Dobitnica je Državne nagrade za šport "Franjo Bučar" 2006. godine, a nominirana je i za najbolju atletičarku 2007. godine.

Sezona 2007.

uredi

Godina 2007. bila je briljantna za Blanku Vlašić. Početak nije bio obećavajući. Na Europskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu bila je 5., s preskočenih 192 cm. Nastupila je na osam dvoranskih mitinga, a na tri je pobijedila. Na atletskom mitingu u Splitu, 24. veljače 2007. godine, bila je 2., s preskočenih 200 cm. Na prvom atletskom mitingu na otvorenom, u katarskoj Dohi, pobijedila je s novim hrvatskim rekordom od 204 cm. Na mitingu u Madridu, preskočila je 205 cm, a samo tjedan dana kasnije, 30. srpnja 2007. godine, preskočila je visinu od 206 cm na atletskom mitingu u Solunu i tako postavlja novi osobni i hrvatski državni rekord, kojeg samo tjedan dana poslije ruši na atletskom mitingu u Stockholmu sa skokom od 207 cm. Tako je četiri puta u sezoni rušila osobni i hrvatski rekord. Sedam puta pokušala je srušiti svjetski rekord Bugarke Stefke Kostadinove od 209 cm.

Na svjetskom atletskom prvenstvu u japanskoj Osaki, 2. rujna 2007. godine, skokom od 205 cm (iz trećeg pokušaja), postala je svjetska atletska prvakinja.

Pobijedila je na 18 od 19 natjecanja u sezoni na otvorenom, uključujući i mitinge Zlatne lige u Parizu, Rimu, Zürichu, Bruxellesu i Berlinu. Jedino je u Oslu bila druga. Pobijedila je na svjetskoj atletskoj završnici u Stuttgartu. Na 20 natjecanja, preskočila je 200 cm. Čak 11 puta preskočila je 202 cm na otvorenom, sve ostale atletičarke ukupno 8 puta u sezoni. S 207 cm, došla je na diobu drugog mjesta svih vremena. Imala je 6 najboljih skokova sezone i 8 od najboljih 10. Proglašena je europskom atletičarkom godine. Nominirana je za najbolju svjetsku atletičarku godine i bila je druga. Međunarodni atletski savez (IAAF), proglasila je njezin skok od 207 cm, najboljim ženskim atletskim rezultatom godine. U izboru Sportskih novosti, proglašena je najboljom športašicom Hrvatske u 2007. godini. Ušla je u povijest, kao prva koja je dobila glasove baš svih novinara (365). Druge športašice nisu dobile niti jedan glas, što nije uspjelo ni Janici Kostelić.

Sezona 2008.

uredi

Blanka je u novoj sezoni na otvorenom (do 1. lipnja) pobijedila na svih osam natjecanja na kojima je bila. I to uvijek sa skokovima preko dva metra. Seriju pobjeda započela je na dvoranskim natjecanjima. Na mitingu u Göteborgu 29. siječnja ostvarila je prvu pobjedu u sezoni, preskočivši 201 cm. Pobijeđivala je redom u Arnstadtu 2. veljače, s preskočenih 203 cm, u Banskoj Bistrici 5. veljače s preskočenih 204 cm te u Karlsruheu 10. veljače s preskočenih 202 cm. Prije nastupa u Splitu u dvorani Gripe, tužila se na bolove u kuku, ali je opet pobijedila s rekordom mitinga od 201 cm. U svibnju počinje sezona na otvorenom, a Blanka i dalje suvereno skače. Blanka je vlasnica prvih šest najboljih rezultata sezone, od kojih je najviši 206 cm. Jedino je Jelena Slesarjenko zabilježila pobjedu u ovoj godini, ali na mitingu na kojem Blanka nije sudjelovala.

Sezona 2009.

uredi

Blanka u kolovozu u Berlinu brani titulu svjetske prvakinje, a 31. kolovoza iste godine na Hanžeku, u Zagrebu, obara svoj osobni rekord preskačući 208 cm, što je drugi rezultat svih vremena.

Sezona 2010.

uredi

Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u katarskoj Dohi bila je prva s preskočenih 200 cm, čime je obranila naslov. Na Europskom prvenstvu u Barceloni, Blanka je osvojila zlatnu medalju s preskočenih 203 cm, što joj je bio rezultat sezone. Na Kupu kontinenata održanom u Splitu pobijedila je pred 20.000 gledatelja.[3]

Krajem prosinca 2010. godine, u izboru Međunarodnog udruženja športskih novinara (AIPS) španjolski tenisač Rafael Nadal i Blanka Vlašić izabrani su za najbolje športaše svijeta u 2010. godini.[4][5] Time je postala prva hrvatska športašica koja je ponijela tu titulu.[4]

Kraj karijere

uredi

Dana 19. veljače 2021. godine objavila je završetak karijere.[6]

Osobni život

uredi

Nakon teške ozljede 2013. godine Blanka je upala u teško depresivno stanje. U to vrijeme javio joj se jedan prijatelj rekavši da je na Poljudu zapalio svijeću i pomolio se svetom Anti za nju.[7] Nekoliko dana kasnije, Nikola Vlašić, Blankin brat i nogometaš Hajduka, povjerio se Blanki rekavši joj da se obratio. Poslije tog razgovora, Blanka je kako kaže tri dana plakala i povjerovala u Krista.[7][8]

Nakon osvajanja brončanog odličja na Olimpijskim igrama 2016. godine u Rio de Janeiru,[9][10] Blanka Vlašić hodočastila je u Mariju Bistricu, gdje je 10. rujna održala katehezu za 1.500 mladih i pritom poklonila svoje brončano odličje svetištu Majke Božje Bistričke.[11] Sljedećega dana dio medija te brojne stranice na društvenim mrežama objavljivale su uvredljive sadržaje ponižavajući Blankinu vjeroispovijest i njezino svjedočanstvo, na što su 53 poznata hrvatska športaša napisala otvoreno pismo javnosti i objavili otvorenu zabrinutost zbog uskraćivanja Blankinog osnovnog prava zajamčenog Ustavom.[12] Među potpisnicima pisma našli su se Aleksandar Petrović, Dubravko Šimenc, Slavko Goluža, Vedran Đipalo, Klaudija Bubalo, Zoran Primorac, Ivana Brkljačić, Tamara Boroš, Martina Zubčić, Nika Fleiss, Miro Bilan, Goran Ivanišević, Šime Fantela i drugi.[13][14]

Blanka se 23. svibnja 2022. godine udala za belgijskog športskog novinara Rubena Van Guchta u Blankinom rodnom gradu Splitu. Par je također objavio da zajedno očekuju sina krajem 2022. godine.[15]

Rezultati

uredi
 
Blanka Vlašić obraća se publici pred početak zagrebačkog maratona 2012. godine

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Postignuća na velikim natjecanjima

uredi
 
U Valenciji 2008. godine
 
U Berlinu 2009. godine
 
U Daeguu 2011. godine
Godina Natjecanje Mjesto Osvojeno mjesto
2000. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici Kingston Jamajka 1.
2001. Svjetsko prvenstvo u atletici Edmonton, Kanada 6.
Mediteranske igre Tunis 1.
2002. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici Santiago, Čile 1.
Europsko prvenstvo u atletici München, Njemačka 5.
2003. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Birmingham, Engleska 4.
Svjetsko prvenstvo u atletici Pariz, Francuska 7.
Svjetsko atletsko finale Monte Carlo, Monako 4.
2004. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Budimpešta, Mađarska 3.
Olimpijske igre Atena, Grčka 11.
2006. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Moskva, Rusija 2.
Europsko prvenstvo u atletici Göteborg, Švedska 4.
Svjetsko atletsko finale Stuttgart, Njemačka 6.
2007. Europsko dvoransko prvenstvo u atletici Birmingham, UK 5.
Svjetsko prvenstvo u atletici Osaka, Japan 1.
Svjetsko atletsko finale Stuttgart, Njemačka 1.
2008. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Valencia, Španjolska 1.
Olimpijske igre Peking, Kina 2.
Svjetsko atletsko finale Stuttgart, Njemačka 1.
2009. Svjetsko prvenstvo u atletici Berlin, Njemačka 1.
Svjetsko atletsko finale Solun, Grčka 1.
2010. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Doha, Katar 1.
Europsko prvenstvo u atletici Barcelona, Španjolska 1.
2011. Svjetsko prvenstvo u atletici Daegu, Južna Koreja 2.
2015. Svjetsko prvenstvo u atletici[27] Peking, Kina 2.
2016. Olimpijske igre[28] Rio de Janeiro, Brazil 3.

Priznanja

uredi

Izvori

uredi
  1. Blanka Vlašić, iaaf.org, pristupljeno 4. kolovoza 2019. (engl.)
  2. Blanka Vlašić, Večernji list, 1. prosinca 2016., (pristupljeno 4. kolovoza 2019.)
  3. Večernji list, Zagreb, 30. prosinca 2010.
  4. a b Blanka najbolja sportašica svijeta, HINA, tportal.hr, 30. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  5. a b Blanka najbolja na svijetuArhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2010. (Wayback Machine), sportske.jutarnji.hr, 30. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  6. Blanka Vlašić objavila da je završila karijeru. vecernji.hr. Večernji list. 19. veljače 2021. Pristupljeno 19. veljače 2021.
  7. a b Bitno, nepotpisano, »Blanka Vlašić o svom obraćenju: ‘Kad mi je brat pričao o Bogu, plakala sam tri dana’«, objavljeno 29. kolovoza 2013., pristupljeno 16. rujna 2016.
  8. Jutarnji list, nepoznati autor, »Blanka Vlašić intimno o preobraćenju. 'Sramim se što sam Bogu stalno okretala leđa'«, objavljeno 29. kolovoza 2013., pristupljeno 16. rujna 2016.
  9. Večernji list, Hrvoje Delač, »Jača od bolova: Blanka Vlašić osvojila brončanu medalju na Olimpijskim igrama!«, objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  10. Slobodna Dalmacija, HINA, »10. medalja: Blanka Vlašić brončana na Olimpijskim igrama!«, objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  11. 24 sata, Josip Tolić, »Blanka Vlašić poklonila broncu svetištu: Skačem za Gospodina«, objavljeno 10. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  12. 24 sata, nepoznati autor, »Sportaši stali u obranu Blanke: Ona ima pravo govoriti o vjeri!«, objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  13. Jutarnji list, nepotpisano, »Poznati hrvatski sportaši stali u obranu Blanke Vlašić: Njeno je pravo da govori o vjeri i može tražiti da se kazne oni koji joj to oduzmu!«, objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  14. SportnetHRArhivirana inačica izvorne stranice od 18. rujna 2016. (Wayback Machine), Sportnet, »Hrvatski sportaši: "Nadamo se da će hrvatska javnost stati uz Blanku Vašić"«, objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  15. Blanka Vlašić se udala i otkrila da je trudna. www.index.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2022.
  16. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=16930&sec=1475[neaktivna poveznica]
  17. S.Š., Blanka Vlašić ima i rekord Stuttgarta, HINA, tportal.hr, 7. veljače 2009., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  18. Pero Smolčić, Atletski miting SD: Uvjerljiva Blanka Vlašić slavila novim rekordom mitinga, slobodnadalmacija.hr, 21. veljače 2009., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  19. Maja Giljanović, Vlašić najbolja u OsluArhivirana inačica izvorne stranice od 4. kolovoza 2019. (Wayback Machine), sportnet.rtl.hr, 3. srpnja 2009., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  20. Blanka Najbolja Na Grand Prix Mitingu U Londonu, novilist.hr, ogulin-info.com, 25. srpnja 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 24. travnja 2010.), pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  21. 12th IAAF World Championships in Athletics Berlin. From Saturday 15 August to Sunday 23 August 2009. High Jump Women. Final Results, berlin.iaaf.org, 20. kolovoza 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 1. kolovoza 2012.), pristupljeno 4. kolovoza 2019. (engl.)
  22. V.B., Svečanost u Beogradu: Blanka najbolja atletičarka Europe, Perković najbolja u konkurenciji mladih, index.hr, 17. listopada 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  23. S. Škrlec, Blanka je najbolja atletičarka svijeta!, HINA, tportal.hr, 21. studenoga 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  24. Blanka Vlašić najbolja europska sportašica!, Agencija Totalsport, jutarnji.hr, 26. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  25. Blanka Vlašić najbolja sportašica Europe prema sportskim novinarima, metro-portal.hr, 6. siječnja 2011., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  26. Blanka najbolja sportašica svijeta, HINA, tportal.hr, 30. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.
  27. IAAF World Championships. IAAF (engleski). iaaf.org. 29. kolovoza 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2013. Pristupljeno 29. kolovoza 2015.
  28. Hrvoje Delač. 21. kolovoza 2016. Jača od bolova: Blanka Vlašić osvojila brončanu medalju na Olimpijskim igrama!. vecernji.hr. Pristupljeno 21. kolovoza 2016.
  29. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara. narodne-novine.nn.hr. Narodne novine. 29. listopada 2007. Pristupljeno 19. veljače 2021.
  30. Javna priznanja 2008. split.hr. Grad Split. 8. travnja 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. kolovoza 2020. Pristupljeno 19. veljače 2021.

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Blanka Vlašić